Gdje će novac?
Vlast se hvali rekordnim prihodima, zašto korist ne osjete i građani?
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Rastu cijene, rastu i prihodi u državnim i entitetskim blagajnama. Rekordnih 11 milijardi i 541 milijun maraka prikupljeno je od neizravnih poreza u prošloj godini u Bosni i Hercegovini, što je za 901 milijun više nego 2023. godine.
Vlasti, i državne i entitetske, i ove će se godine hvaliti rekordnim proračunima. A mi se pitamo: zašto građani Bosne i Hercegovine ne osjete koristi od enormnog novca koji država ubire iz njihovih džepova? I gdje će nestati 11 milijardi maraka?
Tko su korisnici prihoda
Neizravne poreze u Bosni i Hercegovini plaćaju potrošači – građani, na svu robu koju kupuju, od hrane u trgovinama do odjeće, drugih proizvoda i usluga. Ključni neizravni porez je PDV, koji iznosi 17 posto. Posebni oblici neizravnih poreza su trošarine, cestarine i carine, piše Federalna.ba.
"Nakon što prikupi prihode od neizravnih poreza, UNO prvo vrši povrat PDV-a poreznim obveznicima koji su ostvarili zakonsko pravo na povrat, a po tom osnovu Uprava je u 2024. godini gospodarstvu vratila dvije milijarde i 91 milijun KM. Ostatak prikupljenih prihoda raspoređen je korisnicima", naveli su iz UNOBiH.
Korisnici prihoda su država, entiteti – Federacija BiH i Republika Srpska – te Distrikt Brčko. U prošloj godini dobili su čak milijardu i 15 milijuna maraka više u odnosu na prethodnu godinu. A kako će se dijeliti?
"Za financiranje državnih institucija u 2024. godini raspoređen je iznos od 1 milijarde i 20 milijuna KM. Federaciji BiH ukupno je raspoređeno 5 milijardi i 185 milijuna KM, Republici Srpskoj 2 milijarde i 905 milijuna KM te Distriktu Brčko 291 milijun KM", pojašnjavaju iz UNOBiH.
Kako se troše prihodi od cestarina
Posebna stavka su prihodi od trošarina i cestarina. Pitanje je kako se taj novac troši? Novac od ovih trošarina prvenstveno je namijenjen poboljšanju cestovne infrastrukture, zdravstvenog i obrazovnog sustava. Samo za izgradnju autocesta i rekonstrukciju cesta naplaćuju se cestarine – 15 feninga po litri goriva za ceste i 25 feninga za izgradnju autocesta. Dodatni milijuni prikupljeni su i prošle godine.
"Na osnovu posebne cestarine za izgradnju autocesta te izgradnju i rekonstrukciju drugih cesta (0,25 KM), Federacija BiH dobila je dodatnih 241 milijun KM, Republika Srpska 159 milijuna KM i Distrikt Brčko 8 milijuna KM", navode iz UIOBiH.
Deseci dodatnih milijuna, uz kredite, sredstva EBRD-a i EU fondova, prikupljeni su za gradnju autocesta. A mi se pitamo: koliko metara autoceste ćemo dobiti 2025. godine? Izvjesno je da ćemo svjedočiti novim povijesnim proračunima, većim plaćama funkcionera, ali i državi bez kvalitetnog zdravstva, obrazovanja i autocesta. I standardno lošoj fiskalnoj politici. Zašto građani Bosne i Hercegovine, koji pune proračunske blagajne, ne osjete koristi od enormnog novca kojeg država ubire iz njihovih džepova?