Budite oprezni s ranom sjetvom kukuruza, evo i zašto

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Sjetva je najvažnija agrotehnička operacija u proizvodnji kukuruza. Optimalni rokovi  su od druge dekade travnja pa do kraja mjeseca, no u pravilu se kukuruz sije kada se temperatura tla ustali na 10 - 12°C, piše Agroklub.

Suša koja je prošle godine poharala ovu glavnu žitaricu u susjednoj Hrvatskoj, potaknula je mnoge ratare na razmišljanje i o ranijim rokovima sjetve, odnosno krajem ožujka, početkom travnja.

Romeo Jukić, predsjednik Hrvatske agronomske komore kaže da se za ove datume odlučuje oko osam posto poljoprivrednih proizvođača, no ova godina nije, što nam dokazuju protekli dani, prikladna za ovu mjeru.

Prednosti ranije sjetve

Ipak, Jukić ističe njezine prednosti, a to su brže ukorijenjivanje, brže otpuštanje vlage, izbjegavanje temperaturnog, toplotnog stresa. Može osigurati viši prinos ako se dobije povoljno vrijeme tijekom razdoblja cvatnje i oprašivanja, što može biti posebno važno u područjima s kraćom vegetacijskom sezonom. Ranije sijanje također omogućuje kukuruzu da sazri prije vremenskih nepogoda kao što su suša, oluje ili jesenski mrazevi.

"Prije dođe i žetva pa se možda može ostvariti nešto veća cijena prilikom otkupa. Može se očekivati i niža vlaga kod berbe", ističe ovaj stručnjak.

Smanjuje se i rizik od štetnika i bolesti, jer će biljke imati manje šanse da se nađu u kritičnom razdoblju rasta i razvoja kada su najranjivije na napade štetnika ili infekciju bolestima.

Rana sjetva omogućuje poljoprivrednicima da raznolikošću usjeva upravljaju na bolji način jer će tada kukuruz biti zreliji za žetvu prije drugih usjeva pa se onda može obaviti još jedna sjetva na istom polju, poboljšavajući ukupni prinos i proizvodnju hrane.

A koje su mane?

No, isto tako ima i mana, a jedna od potencijalno opasnih je mraz.

"Ono na što se mora obratiti pažnja je to da sjetva ne smije biti dublja od pet centimetara. Ide sezona vlage, a ako se posije na dublje od 7 centimetara, vrlo je vjerojatno da takvo sjeme neće niknuti, jer u hladnim uvjetima su usporeni mikrobiološki procesi i samim tim dolazi do aktivacije kvantitativnih osobina svakog sjemena", pojašnjava Jukić dodajući da se događa da na pojedinim mikrolokacijama neko zrno nikne ranije, neko kasnije.

"Kod kukuruza je to specifično jer ako ostane u sjeni veće razvijene stabljike, dogodi se da ostane zakržljao, da ne bude oplođen. Ako se ide u hladnu i duboku sjetvu, jedan od problema je to što takvo sjeme dugo niče i dugo klija pri čemu se pati, a onda nema dovoljno snage da preživi nižu temperaturu", naglašava naš sugovornik.

Kaže kako temperatura od -3°C razvija velika oštećenja na kukuruzu, a kod -5°C, -6°C štete mogu biti jako velike. "Važno je ujednačeno nicanje i zato izbjegavamo ranu sjetvu u ovako nestabilnim prilikama kao što su ove godine", upozorava Jukić.

"Naša preporuka je da je temperatura tla bude minimalno 8 do 10 stupnjeva i tada je ponik gotov u 4 do 5 dana."

Kaže kako se ova mjera prakticirala u područjima sjeverne Baranje, krajem ožujka, ali su prije par godina zabilježene štete od mraza koje su bile čak i 90 posto.

Budite oprezni

"Ako se kod rane sjetve sjeme sije preduboko do 8-9 cm, tada se ljudi žale da nije dobro sjeme, da nije dobra energija klijanja. Svaki puta treba pregledati i stroj, na koju dubinu sije."

Ističe da je 98 posto sjemena na tržištu RH ujednačene klijavosti, ispitane kvalitete te da kuće koje uvoze sjeme imaju isto izvrsnu kvalitetu, no treba se prilagoditi vremenskim prilikama.

"Naša preporuka za ovu godinu je da se pričeka prva dekada četvrtog mjeseca i to ako se vrijeme stabilizira. Naime, bilo je godina kada vremenski uvjeti nisu bili ni tada pogodni. Prošle godine smo za Uskrs imali snijeg. S druge strane, prije par godina smo sijali krajem travnja jer nije bilo vlage", zaključuje uz preporuku da se ranoj sjetvi pristupa s velikim oprezom.