Međunarodni dan žena na selu: Snaga poljoprivrednog razvoja je u ženi

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Međunarodni dan žena na selu, 15. listopad, obilježava se svake godine u različitim zemljama širom svijeta. Cilj ovog datuma je da ukaže na težak položaj žena na selu, ali i oda priznanje za njihovu važnu, ali često zanemarenu ulogu u poljoprivredi.

Prema podacima Ujedinjenih nacija četvrtinu svjetske populacije čine žene na selu koje rade kao poljoprivrednice, radnice i poduzetnice. Bosna i Hercegovina spada u red najruralnijih zemalja Evrope, gdje oko 60 posto stanovništva živi u ruralnim područjima. Unatoč potencijalu za uzgoj voća, povrća i stoke, u Bosni i Hercegovini tek šest posto ruralnog stanovništva živi najvećim dijelom od poljoprivrede.

Među njima je i obitelj Radović iz Bratunca.

Više od 20 godina Veselinka Radović zajedno sa suprugom Nebojšom uzgaja maline. Mada poljoprivreda nije bila njen prvi izbor zanimanja, u ovom je poslu pronašla zadovoljstvo i finansijsku sigurnost.

„Završila sam srednju teksilnu školu i maštala da postanem modna dizajnerica. Ne žalim što nisam ostvarila svoj mladalački san. Moj suprug i ja smo uvijek podržavali jedno drugo i tako smo zajedno započeli rad u poljoprivredi i sada ga uspješno vodimo,“ objašnjava Veselinka.

U slatkom okusu malina uzgojenih na poljima obitelji Radović uživaju kupci van granica naše zemlje. Radovići su jedni od kooperanata uspješne firme „Herbos nature“, koja otkupljene maline izvozi na tržište Evropske unije.

„Ovaj je posao težak, ali se ne žalimo jer smo ga sami izabrali,“ s ponosom kaže Veselinka i dodaje kako je ova porodica zahvaljujući uzgoju malina osigurala neophodna sredstva za školovanje djece.

„Ne bih ništa mijenjala u svojim odlukama da se bavim ovim poslom. Poljoprivreda me čini sretnom jer moju obitelj dodatno povezuje i za nas ona ne predstavlja nikakav teret. Zahvaljujući ovom poslu naša se djeca školuju,“ dodaje Veselinka.

Poput obitelji Radović, veliki broj domaćinstava sa područja Tuzlanskog kantona uzgaja različite poljoprivredne kulture i stoku. Oni su kooperanti poljoprivredne zadruge Agropromet iz Siminog Hana, gdje radi Jasmina Nuhanović Nedić.

Jasmina posljednjih šest godina u ovoj zadruzi pruža savjete kooperantima i brine o kvaliteti proizvoda koje uzgajaju, te cjelokupnog procesa rada. Od malih poljoprivrednika vrši se otkup mlijeka, ljekovitog bilja, malina i kornišona.

„Nisam sanjala da ću se ovim baviti, ali taj posao volim. Odgovoran je, ali dinamičan i raznovrsan,“ pojašnjava Jasmina i dodaje da su joj posjete i kontakti sa kooperantima najomiljeniji dio posla.
Uz obilježavanje Međunarodnog dana žena na selu, svake godine se 16. oktobra obilježava i Svjetski dan hrane. Važnu ulogu u različitim poslovima i procesima proizvodnje hrane koju konzumiramo imaju žene. U ovoj je profesiji svoje zanimanje pronašla Melisa Neimarlija.

“Dok sam završavala srednju školu često sam se pitala kako nastaju proizvodi i koje se sirovine koriste u njihovoj proizvodnji. Zanimalo me šta mi ustvari jedemo,“ objašnjava 29-godišnja Melisa, koja je zaposlena kao prehrambeni tehnolog u firmi Očuz u Visokom.

Priliku za zaposlenje u ovoj firmi Melisa je dobila zahvaljujući projektu EU4Business, kojeg financiraju Europska unija i Savezna Republika Njemačka.

„Ostvarila sam svoj san. U svakom poslu, pa i ovom, je najbitnija volja i želja da napreduješ i usavršavaš se. Ja se nikad nisam pokajala i ovaj bih posao svima preporučila,“ kaže Melisa.

Firma Očuz bavi se proizvodnjom i preradom mesa, a za osiguranje kvalitete njihovih proizvoda i visokih standarda procesa proizvodnje zadužena je Melisa. Ona uspjeh u poslu nesebično dijeli sa svojim kolegama od kojih je, dodaje ona, stekla vrijedna znanja o procesu proizvodnje suhomesnatih proizvoda.

Potvrda kvalitete rada svakodnevno stiže od vjernih kupaca.

„U ovoj sedmici su nas nekoliko puta telefonski kontaktirali kupci kako bi pohvalili naše proizvode. Meni to pokazuje da svoj posao dobro obavljam. Voljela bih jednog dana napraviti svoj proizvod u kojem će uživati naši kupci,“ kroz osmijeh kaže Melisa.

Motivirani i obrazovani radnici važan su faktor uspješnog rada i u firmi Semko iz Visokog, na čijoj web stranici stoji da su zaposlenici njihova „najveća vrijednost“.

Firma Semko bavi se proizvodnjom i preradom mesa od 1968. godine, a danas je prepoznatljiv brend na bosanskohercegovačkom tržištu. Za osiguranje kvalitete njihovih proizvoda posljednjih šest godina brine mlada i uspješna Lamija Karalija-Laletović.

Znanja i iskustva koja je stekla radom u nevladinom sektoru i tokom studija na Poljoprivredno-prehrambenom fakultetu u Sarajevu prepoznala je ova firma, te Lamiji dala priliku za dalje usavršavanje.

„Kao mlada žena zapošljavam se u ovoj firmi i dolazim pred ljude koji znaju taj posao i koji ga žive. Od njih sam tada puno naučila i na tome sam im zahvalna. Iako su u mesnoj industriji pretežno zaposleni muškarci, ja nikada nisam bila suočena sa predrasudama jer sam žena,“ objašnjava Lamija.

Ona dodaje da je posao tehnologa izuzetno cijenjen i tražen, te da je izvrsna prilika za mlade osobe koje žele sebi osigurati posao u kojem će imati priliku stalno učiti i nadograđivati svoje znanje i iskustvo.

Potencijal za zaposlenjem u oblasti poljoprivrede prepoznale su mnoge žene, od kojih su danas neke uspješne poduzetnice čije kompanije ostvaruju značajne poslovne uspjehe i van granica Bosne i Hercegovine. Veselinka, Jasmina, Melisa i Lamija u svojim profesijama su pronašle zadovoljstvo i ekonomsku nezavisnost, zbog čega od svojih poslova ne planiraju odustajati.

Kompanije iz kojih dolaze sagovornice naše priče podržane su bespovratnim sredstvima projekata EU4BUSINESS i EU4AGRI koje Europska unija finasira za razvoj privatnog sektora u BiH, otvaranje novih i zadržavanje postojećih radnih mjesta te oporavak od krize prouzrokovane COVID-19 u BiH.

Kroz EU4BUSINESS, EU omogućava firmama, poljoprivrednicima i poduzetnicima da iskoriste svoje potencijale i postignu bolju konkurentnost na domaćem i stranim tržištima, putem finansijske i tehničke pomoći. U sklopu EU4AGRI, EU pruža podršku jačanju konkurentnosti poljoprivrede i ruralnom razvoju u BiH. EU je za oba projekta izdvojila ukupno 35 miliona eura bespovratnih sredstava.

Projekte provodi Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) u Bosni i Hercegovini (BiH) u partnerstvu sa Češkom razvojnom agencijom (za EU4AGRI) i Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH i Međunarodnom organizacijom rada (ILO) (za EU4Business).