Nema struje za Ivana

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Ivan Pajić se nakon 28 godina vratio u rodno selo Pajiće u općini Prozor-Rama. To selo je u potpunosti uništeno još 1993. godine iako nije bilo na prvoj crti sukoba između HVO-a i Armije BiH te je prekinuta elektro mreža, piše portal Ramski Vjesnik.

Ivan je tu započeo s farmom angus goveda i izgradio mali privremeni smještaj. Sve je zapravo slutilo na jednu pozitivnu priču, koja neće biti pozitivna ako Pajići u 2022. ne budu imali struju. Ivanu koji se raspitivao za električnu energiju je kazano da bi morao uplatiti 115 tisuća maraka kako bi nanovo bila izgrađena elektro mreža do naselja, premda je isto do rata imalo struju.

Selo na granici Prozor – Rame i Konjica pripada Elektroprivredi BiH, koja je za obnavljanje mreže istaknula navedeni iznos od preko 100 tisuća maraka, što je svakom običnom čovjeku posve nedostižno, a otežava ovu povratničku, pozitivnu priču.

U Ministarstvu ljudskih prava i izbjeglica BiH, Federalnom ministarstvu izbjeglih i raseljenih, te drugim razinama vlasti pitali smo tko može pomoći da se ponovno uspostavi elektro mreža koju je selo do rata imalo, kako bi se olakšao povratak i hrabri poduzetnički poduhvat Ivana Pajića.

U državnom ministarstvu ljudskih prava i izbjeglica kažu da zbog velikog stupnja devastiranosti, pogotovo niskonaponske elektro-mreže, a time i velikog broja stambenih jedinica povratnika koje nemaju priključak na elektro-mrežu, značaja elektrifikacije za sveukupni proces povratka, te značaja elektrifikacije za život i rad svakog čovjeka, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine je, još tijekom 2008. godine, iniciralo rješavanje problema elektrifikacije putem zajednički financiranih projekata, čija vrijednost do 2022. godine iznosi više od 18 milijuna maraka.

''Navedeni projekti su se vrlo uspješno realizirali i još uvijek se realiziraju u preko 60 općina i gradova u Bosni i Hercegovini. Nažalost, u odnosu na evidentirane potrebe navedeni iznos nije dovoljan da bi se u potpunosti riješio problem ponovne elektrifikacije tj. obnove uništene elektro-mreže povratničkih područja/objekata“, kažu u odgovoru iz Ministarstva ljudskih prava i izbjeglica.

''S tim u vezi, želimo vas obavijestiti da se i u narednom razdoblju, nakon usvajanja proračuna institucija BiH, očekuje raspisivanje novog Javnog poziva za sve općine igradove u BiH, od strane Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, za dostavljanje potreba tj. projektnih prijedloga u svrhu elektrifikacije stambenih jedinica povratnika i raseljenih osoba, a koji su imali registriran priključak na NN elektro-mrežu u ranijem razdoblju“, navode dalje u odgovoru na pitanja Ramskog Vjesnika.

Navode i da će se: ''U skladu sa zaprimljenim aplikacijama općina i gradova u BiH, od strane Povjerenstva za izbjeglice i raseljene osobe Bosne i Hercegovine izvršiti razmatranje I prioritizacija projektnih mikrolokaliteta za projekte elektrifikacije, a u okviru raspoloživih sredstava.''

''Elektrifikacija lokacija/objekata realiziranog i planiranog povratka predstavlja egzistencijalnu potrebu i neupitno pravo svakog povratnika, ali i interes svih struktura društva i treba biti prepoznato kao prioritet od strane svih razina vlasti, uključujući i općine, a posebno od strane elektroprivreda/ elektrodistribucija koje su I vlasnici elektrodistributivnih mreža na području njihove odgovornosti“, naveli su.

Iz Federalnog ministarstva izbjeglih i raseljenih čekamo odgovor na upit, kao i od Vlade HNŽ-a. U Općini Prozor Rama su upoznati s problematikom.

Povratnici su danas pomalo zaboravljena kategorija, iako su iznimno važni za normalizaciju života jedne lokalne zajednice. Preko službe kojom rukovodim pomagali smo povratničke projekte vezane za poljoprivredu, pa tako i projekt uzgoja goveda po sistemu “krava – tele” Ivana Pajića. Međutim, postoje veliki novčani fondovi koji se pune iz javnih sredstava na razini države i Federacije koji moraju rješavati ozbiljne povratničke projekte kao što je povratak elektro mreže u Pajiće. Općina može pomoći, siguran sam da će Načelnik rado odobriti pomoć, ali nositelj projekta može i treba biti nadležno ministarstvo'', kaže pomoćnik načelnika Josip Juričić upitan o ovoj temi.

Za Ivana Pajića čekanje javnog poziva, potom daljnjih procedura gdje nije sigurno da će njegovo selo uopće proći značilo bi još mnoge večeri u potpunom mraku.

S tim u vezi zasigurno je da bi mnogo povoljnije rješenje bilo ono da struju za ovo selo financiraju pomalo sve razine vlasti, a u dogovoru s Elektroprivredom BiH.

Ima li volje za takvo što, osim u Prozor-Rami, zabilježiti ćemo u sljedećim danima.