Sustavi za navodnjavanje u budućnosti jedini mogu spasiti bh. poljoprivredu

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Sve izraženije i dugotrajnije suše, kao i česte oscijalcije temperatura, počevši od ljetnih u zimskim mjesecima, pa do zimskih u proljetnim mjesecima, samo su neki od pokazatelja globalnih klimatskih promjena na prostoru BiH, a koje traže detaljno prilagođavanje domaćih poljoprivrednih proizvođača, ali i strateško ulaganje u sustave navodnjavanja.

Procjenjuje se kako će u budućnosti utjecaj klimatskih promjena, preko povećanja prosječnih temperatura i smanjenja prosječnih oborina, imati još veći negativan utjecaj na poljoprivrednu proizvodnju, tako da će navodnjavanje postati nužnost.

Osiguranje vode za potrebe navodnjavanja morat će se rješavati u okviru izgradnje višenamjenskih akumulacija te preraspodjelom voda u okviru postojećih akumulacijskih prostora.

Povećanje površina

Uz ulaganje u navodnjavanje, mora se istodobno ulagati i u odvodnjavanje i zaštitu od velikih voda (vanjskih i unutarnjih) izgradnjom drenaže, odvodnih kanala, nasipa i crpnih stanica.

Strateški plan ruralnoga razvoja BiH pritom definira ciljeve koje su pred sebe postavili entiteti, a koji se ogledaju u nužnom povećanju površina pod navodnjavanjem, koje su trenutačno, nažalost, iznimno male.

Najizraženije potrebe za vodom su u regiji Posavine koja ima značajan poljoprivredni potencijal. Razdoblja slabijih oborina na prostorima osnovnih podslivova u Federaciji BiH traju relativno dugo, i to u razdoblju od lipnja do rujna. To je ujedno i razdoblje kada je potreba i potražnja za vodom, osobito poljoprivrednoga sektora, najveća, piše Večernji list.

Imajući u vidu kako je izostanak navodnjavanja jedno od glavnih proizvodnih ograničenja pri uzgoju poljoprivrednih kultura, u Federaciji BiH izrađen je projekt “Osnove uređenja zemljišta - program navodnjavanja i program okrupnjavanja posjeda u Federaciji BiH”.

U okviru projekta planirano je detaljno snimanje stanja postojećih sustava za navodnjavanje, a u konačnici je predviđeno povećanje površine poljoprivrednoga zemljišta pod sustavima za navodnjavanje na 30.000 ha, što bi onda činilo 4% obradivoga poljoprivrednoga zemljišta u Federaciji BiH.

Investicije

Kako učiniti domaću proizvodnju konkurentnijom, pitanje je oko kojega se vode rasprave, a ključ rješenja krije se u investicijama, odnosno modernizaciji proizvodnoga procesa koja će dovesti do povećanja produktivnosti i učinkovitosti poljoprivredne proizvodnje i prerade u svrhu stvaranja dodatne vrijednosti, a samim tim i povećanja konkurentnosti domaćih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda na domaćem i inozemnom tržištu.

Sejad Herceg, predsjednik Saveza udruga organskih proizvođača FBiH “Organsko FBiH”, ističe kako država mora strateški pristupiti ovom pitanju i poduzeti sve mjere, uključujući sustav navodnjavanja, ulaganje u modernizaciju opreme, ali i cjelodnevno učenje i potporu kako bi domaća proizvodnja bila konkurentnija.

U tom kontekstu potrebno je, smatra on, raditi i na lobiranju kroz fondove Europske unije kako bi se pomoglo domaćoj poljoprivrednoj proizvodnji.