Savjeti
Sve što trebate znati o bosiljku - kako ga uzgajati u posudama, zalijevati i rezati
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Bosiljak je biljka od davnina poznata kao začin. Smatra se da potječe iz Indije, a danas se najviše upotrebljava u Francuskoj i Italiji.
Neke od poznatijih vrsta bosiljka koje se uzgajaju su sljedeće:
slatki bosiljak – ova vrsta bosiljka najrasprostranjenija je u kulinarstvu, klasičnog je izgleda, slatkog okusa i često se koristi u talijanskoj kuhinji
bosiljak Genovese – također je jedna od najpopularnijih vrsta i pogodna za pripremu pesta zbog blago slatkastog okusa, jedna je od većih vrsta s listovima dugim oko šest centimetara, razlikuje se od slatkog bosiljka jer ima šiljastije i plosnatije listove koji su aromatičniji
sveti bosiljak (Tulsi) – velika primjena ove vrste bosiljka je u Indiji za medicinske svrhe, u kulinarske svrhe se smatra boljim kad je kuhan jer sirov ima blago gorki okus
Thai bosiljak – okusom podsjeća na anis i metvicu, a popularan je u azijskoj kuhinji, ima manje i tamnije listove.
Pročitajte još
Postoje i različite vrste bosiljka koje imaju arome, npr. bosiljak s aromom limuna (lat. basilicum citriodorum) ili s aromom cimeta (lat. ocimum basilicum).
Bosiljak – vrste
Postoji više od 60 vrsta bosiljka koje možete uzgojiti. Razlikuju se po izgledu, okusu, a ponekad i po načinu uzgoja. Većina vrsta bosiljka je zelene boje, iako postoje i vrste koje su ljubičaste i crvene boje.
Uzgoj bosiljka
Uspješan uzgoj bosiljka odnosi se na slaganje kultura, zalijevanje, gnojidbu i razmnožavanje. Da bi se ugojile zdrave i plodne biljke, potrebno im je osigurati dobro drenirano tlo, redovito zalijevanje i dobru dostupnost sunčeve svjetlosti. Bosiljak se može uzgajati iz sjemena ili reznica, a može se saditi u zemlju ili u posude. Tijekom rasta, potrebno je održavati biljku čistom i uklanjati sve suhe ili oštećene stabljike i lišće kako bi se spriječilo širenje bolesti.
Tlo
Bosiljak vrlo dobro uspijeva na dubokim i propusnim, srednje plodnim tlima, međutim zahtijeva veliki udio humusa. Što se tiče pH vrijednosti tla, bosiljak podnosi dosta širok raspon 4,3 - 8,2. Troši vrlo malo hranjivih tvari iz tla, a vrlo brzo nadrasta okolne korove.
Treba napomenuti da je osjetljiv na ostatke herbicida u tlu. Također, zahtijeva tlo koje ima dosta dobar vodni kapacitet i tlo koje se brzo zagrijava kao što su aluvijalna tla i černozemi. Moguće ga je uzgajati i na pjeskovitim tlima, ali tada ga je potrebno redovito navodnjavati i prihranjivati mineralnim gnojivima.
U odnosu na pripremu tla, u jesen je obvezno duboko oranje kako bi se tlo pripremilo za sjetvu. Osnovna obrada tla treba se obaviti na dubini 30 - 35 cm. Kada stigne rano proljeće obavlja se površinska obrada tla radi očuvanja vlage u tlu. Bosiljak na istom zemljištu može uspijevati 2 ili 3 godine.
Klima
Bosiljak najbolje uspijeva na područjima gdje je vlažno i vrlo toplo, tj. gdje prevladava umjereno topla klima. Najpovoljnija temperatura za klijanje je 18 - 20°C, premda može proklijati i pri temperaturi od 12°C koja se smatra minimalnom za klijanje. Uz to, važno je da je riječ o svijetlome staništu zaštićenom od mraza. Bosiljak ne podnosi ni kišovito ni hladno vrijeme, a mlade i starije biljke smrzavaju se pri temperaturi od 0°C.
Vrijeme sadnje
Vrijeme sadnje bosiljka ovisi o klimatskim uvjetima u području u kojem se uzgaja. U toplim i suhim područjima, najbolje vrijeme za sadnju bosiljka je u proljeće ili rano ljeto, dok se u hladnijim područjima preporučuje sadnja u jesen ili rano proljeće, kada su vremenski uvjeti blaži. Potrebno je osigurati da je tlo suho i da biljka ima dovoljno vremena da se ukorijeni prije dolaska hladnijih mjeseci. Pri odabiru mjesta za sadnju, potrebno je osigurati da biljka dobije dovoljno sunčeve svjetlosti i da nije izložena jakim vjetrovima. Faza mirovanja
Bosiljak je jednogodišnja biljka i, iako bi faza mirovanja obično trebala biti tijekom zime, ako se biljka ne unese u zatvoren prostor, potrebno ju je pustiti da procvjeta i odumre, a zatim sljedeće godine posaditi ponovno.
Sadnja bosiljka
Prije sadnje potrebno je poznavati najpovoljnije vrijeme i zahtjeve za karakteristikama tla koje će biti najpogodnije za uzgoj. Osim toga, bosiljak je moguće saditi sjemenom ili presadnicama, a jednako dobro uspijeva na većim otvorenim prostorima i na manjim prostorima, primjerice balkonima ili terasama obiteljskih kuća i stanova.
Sadnja sjemena
Bosiljak je najbolje saditi početkom svibnja kako bi se izbjegle štete od kasnih proljetnih mrazova. Naravno, ako se sadi na područjima gdje nema velike opasnosti od mrazova, sjetva se može obaviti i ranije, krajem travnja. Prilikom sadnje potrebno je poštivati međuredni razmak od 50 cm. U jednu sadnu jamu sije se 3 - 5 sjemenki, a razmak između sadnih jama treba biti 20 - 25 cm. Dubina sjetve je 0,5 - 1 cm. Sjeme zadržava klijavost 4 - 5 godina, a počet će nicati za otprilike 7 - 14 dana nakon što se obavi sjetva.
Kod ovakvog načina sadnje i uzgoja, potrebno je navodnjavati nasad kako bi se kasnije dobila dva otkosa.
Sadnja sadnice
Vrijeme sadnje presadnice isto je kao i vrijeme sadnje sjemena. Presadnice se uvijek sade kada imaju 3 ili 4 para listića i kada narastu do 10 ili 12 cm. Prilikom sadnje presadnice također treba poštivati međuredni razmak od 50 cm. Ako je riječ o manjim površinama, tada se presadnice mogu saditi ručno ili sadiljkom te u brazde poštujući razmak između biljaka 30 - 40 cm.
Na većim površinama sadnja se obavlja sadilicama. Presadnice je najbolje presaditi kada je vlažno i oblačno vrijeme, ali ako vremenski uvjeti nisu povoljni, nego sunčani i vedri, sadnju treba obaviti u predvečernjim satima. Neposredno nakon sadnje, presadnice je potrebno dobro zaliti.
Uzgoj u vrtu
Biljke bosiljka je potrebno držati u kući dok ne prođe sva opasnost od mraza, a zatim ih očvrsnuti kako biste se potpuno prilagodili vanjskim uvjetima. Potrebno im je toplo, sunčano, zaštićeno mjesto za sadnju s dobro dreniranim tlom ili posudu napunjenu višenamjenskim kompostom. Još jedna važna stvar koju treba imati na umu kod sadnje bosiljka na otvorenom je odabir mjesta gdje će biljke imati dovoljno sunčeve svjetlosti.
Uzgoj u stakleniku
Bosiljak se također može posaditi i u plasteniku, posebno uz rajčice. Bosiljak mrzi mokro korijenje, pa ga je potrebno zalijevati ujutro. Biljke je potrebno održavati grmolikim i produktivnim redovitom žetvom vrhova mladica i uklanjanjem svih cvjetova koji se počnu razvijati. Kod sadnje u stakleniku potrebno je zadovoljiti sve unutrašnje uvjete uzgoja.
Uzgoj u posudama
Bosiljak se može vrlo uspješno i lako uzgojiti u posudama i najbolje je birati manje sorte zbog ekonomičnosti. Sjeme se sije izravno u posudu na 5 mm dubine, a posudu je potrebno smjestiti na mjesto gdje će biljka imati dovoljno svjetlosti, uz prozor ili na balkon. Također, važno je da posuda ima dobru drenažu. Kada biljka naraste do 20 cm, može joj se otkinuti vrh jer će taj potez potaknuti biljku da raste u obliku grma. Također, presađivanje biljke u veću posudu ili u vrt se može obaviti već kada biljka naraste otprilike 8 cm.
Održavanje i njega
Održavanje i njega bosiljka sastoje se od redovitoga zalijevanja i prihranjivanja, borbe protiv korova, ali i pravilne rezidbe i oblikovanja.
Zalijevanje
Korijen bosiljka je razgranat i iznimno plitak, stoga je potrebno osigurati veliku količinu vlage, osobito u fazama klijanja, nicanja, izbijanja izdanaka i pupanja. Za vrijeme vegetacijskog razdoblja potrebno mu je 600 - 650 mm2 padalina. Za navodnjavanje nasada uobičajeno se koriste sistemi plavljenja, kanala, umjetne kiše te navodnjavanje po principu kap po kap. Na područjima umjerene klime, navodnjavanje se provodi svakih 7 - 10 dana.
Kako rezati bosiljak?
Važno je znati i kako trgati bosiljak ako želite da biljka nastavi rasti. Nemojte trgati listove dok ih nema puno i nemojte odrezati sve listove odjednom. Nikada nemojte ukloniti više od 2/3 listova odjednom.
Listove možete rezati kada biljka ima barem šest listova i kada je narasla 15 – 20 cm. Najbolje je rezati novije listove s vrha kako bi osigurali rast novih listova.
Odrežite listove škarama kada ih budete trebali jer se brzo suše nakon rezanja. Listove možete i osušiti i usitniti kako bi ih kasnije mogli dodati u razna jela ili zamrznuti.
Kada bosiljak počne proizvoditi cvjetove, možete redovito rezati listove kako biste potaknuli rast novih listova i dobili bogatu biljku bosiljka. Cvjetove ostavite za pčelice, a sjemenke možete prikupiti za nove sadnice. Možete i rezati cvjetove (također su jestivi) kako biste još više potaknuli rast listova.
Bosiljak – upotreba
Najčešće se koristi u prehrambene svrhe, ali poznat je i po primjeni u ayurvedskoj medicini.
Bosiljak se okusom odlično slaže s namirnicama kao što su rajčica, sir mozzarella i paprika. Možete ga posuti po vrhu nekog jela (pizza, tjestenina s rajčicom itd.) ili ga uklopiti unutar nekog jela (sendvič, quiche, salata, juha). Ako kuhate s bosiljkom, uvijek ga dodajte na kraju kuhanja.
Bosiljak je i glavni sastojak za pripremu poznatog talijanskog umaka – pesta. Za ovaj umak potrebno je izblendati dosta bosiljka s maslinovim uljem, pinjolima ili orasima i parmezanom.
Može se koristiti i u ljekovite svrhe za umirivanje želuca, relaksaciju, glavobolju, regulaciju krvnog šećera itd. U te svrhe može se koristiti i kao čaj ili esencijalno ulje. Čaj se može pripremiti od svježih ili osušenih listova.
Listovi bosiljka se mogu dodati i u različite koktele kako bi doprinijeli okusu. Tako svježe listove bosiljka možete dodati u džin i tonik ili mojito.
