Digitalne inovacije
Trebinjci klikom kontroliraju njive i usjeve
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Trebinjski poljoprivrednici počinju digitalnim tehnologijama nadzirati svoja poljoprivredna dobra, što govori da suvremene metode prihvaćaju i domaći ratari jer im pomažu u radu.
Na ovaj način poljoprivrednici neće morati često obilaziti svoje parcele, kako bi se uvjerili u situaciju na terenu. Koja je vlažnost, temperatura, jesu li biljke bolesne - sve se to može saznati samo jednim klikom preko jedinstvene poljoprivredne platforme "Agro life".
Sve se radi putem softvera osiguranog u okviru projekta "Digitalizacija općinskog upravljanja zemljištem", koju sprovode kompanija "TeleGroup" i organizacija GIZ u ime njemačkog Saveznog ministarstva za ekonomsku suradnju i razvoj (BMZ), uz podršku Regionalne mreže za povoljno poslovno okruženje BFC SEE. Partner na implementaciji projekta u RS je Privredna komora Republike Srpske.
Platforma, koja se koristi i u Srbiji i Crnoj Gori, rezultat je zajedničke suradnje Regionalne mreže za povoljno poslovno okruženje i njenih institucija iz BiH i spomenutih zemalja.
"Trenutno se unose podaci u platformu od strane poljoprivrednih proizvođača jedinica lokalne samouprave, a ono što je veoma bitno jeste da je u pitanju oblik suradnje sličan javno-privatnom partnerstvu, jer se na ovaj način nadziru poljoprivredna zemljišta onih poljoprivrednika kojim upravlja lokalna samouprava, a dodijelila ih je u zakup poljoprivrednicima", kaže za "Nezavisne" Svјetlana Vuletić, član projektnog tima ispred Agrarnog fonda Trebinje.
Ona napominje da su s polovicom zakupaca već urađene obuke i da se aplikacija može koristiti preko računara, mobilnih telefona ili tableta, a mogućnosti i korist od ovog softvera su velike, jer poljoprivrednik sa svakog mjesta može da nadzire svoj posjed.
Vuletić dodaje da će se daljim razvojem platforme dati doprinos ne samo boljem upravljanju zemljištem i boljoj suradnji lokalnih zajednica i poljoprivrednika, nego će se daljim razvojem platforme obradivo zemljište efikasnije koristiti.
Platforma se, kaže, može i nadograđivati jedinstvenom digitalnom opremom i na taj način u proces uvesti i veći broj zakupaca, ali i lokalne zajednice mogu lakše i efikasnije pratiti način korištenja zakupljenog poljoprivrednog zemljišta, kako bi mu očuvali kvalitetu i spriječili degradaciju.
"Ono što je još jedan važan benefit jeste da softver omogućava poljoprivrednicima da efikasno planiraju, organiziraju i upravljaju poljoprivrednom proizvodnjom, u cilju povećanja prinosa, ukupnih prihoda i smanjenja operativnih troškova", navodi Vuletićeva.
Imajući u vidu da je predmet projekta upravljanje poljoprivrednim zemljištem koje se daje u zakup, a prema službenim informacijama u BiH ima 2,2 milijuna ha poljoprivrednog zemljišta, od čega je 1,6 milijuna ha obradivo zemljište, a 600.000 ha su pašnjaci, ovo je jedinstvena prilika za digitalizaciju poljoprivredne proizvodnje i efikasnije iskorištavanje obradivog zemljišta.
Projektom je obuhvaćeno 10 lokalnih zajednica, gdje, osim Trebinja, iz BiH sudjeluju i općine Prijedor, Brod i Srbac, a bitno je napomenuti da su ove lokalne zajednice nosioci BFC SEE certifikata (Business Friendly Certification), i da kroz ovakve projekte aktivno i dalje rade na kreiranju povoljnog poslovnog ambijenta.
Poljoprivredni proizvođači kažu da podržavaju sve tehnologije koje im pomažu, te koje će im omogućiti bolji uvid na njivama i pregled stanja s usjevima.