Važan dio stabla: Vodite brigu o korijenu voćke

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Svaki voćnjak ima svoj nadzemni dio kojega vidite, ali također jednako važan dio kojega ne vidite - korijen. Kako raste nadzemni dio, krošnja, grane, tako raste i sustav korijena. Nadzemni svake zime orezujete i skraćujete, odnosno održavate volumen krošnje uzgojnog oblika, dok korijen teoretski može rasti koliko za to ima snage i koliko dobiva hraniva od nadzemnog dijela. Što je jači, rez mora biti umjereniji.

Raste u duljinu do nekoliko metara

Iako pogledom možemte opažati samo nadzemni dio voćke, brigu i o onom dijelu ispod zemlje također je potrebno voditi. Kod dugogodišnjih nasada on može rasti u duljinu i do nekoliko metara. Kod vegetativnih podloga za voćke ovo nije tako jako izraženo kao kod generativnih, piše Agroklub.

Njegovim rastom stvaraju se dugi provodni snopovi korijenova sustava za čije svako godišnje održavanje, rast i debljanje stablo mora utrošiti dio hraniva i energije. Također, put od mjesta usvajanja hraniva, korjenovih dlačica na vrhovima mladog rasta korijena preko debljih provodnih, a onda i debla, grana do plodova je u tom slučaju dug. Zbog toga može u lošim uvjetima ponekad nastati i privremeni nedostatak nekog slabije pokretnog hranjivog elementa u plodovima (Ca, B) ili u vršnom rastu (Fe, Cu, Mn).

Što nadzemni dio govori o korjenovom sustavu?

Kod suvremenih nasada cilj je staviti plod što bliže mjestu usvajanja hraniva, kako bi razmjena energija i hraniva bila što brža i kvalitetnija. Stoga se koriste slabo bujne podloge, visoko cijepljeno mjesto, a uzgojni oblik je visoko i usko vreteno gdje se rezom mora stvoriti rodno drvo što je moguće bliže provodnici stabla. Najkvalitetniji plodovi nalaze se na dvo i trogodišnjem rodnom drvetu smještenom bliže provodnici stabla.

Jačina, bujnost, duljina rasta, nadzemnog dijela mogu govoriti puno toga o stanju korjenova sustava. Bujan rast, preduge mladice, znak su da je jak i da ima puno snage. Preslab rast mladica, prekratak period rasta, prekratke mladice i pojačan rod, znak su da on dobiva sve manje i manje hranjiva, opada mu snaga što može dovesti do njegova preranog starenja. On u tom slučaju ne može davati dovoljno vode i hraniva pa se još više smanjuje snaga rasta, povećava cvatnja, ali na račun većeg udjela sitne jabuke.

Što možete učiniti za korijen?

Stoga je vrlo važno već od samog formiranja uzgojnog oblika obraćati pažnju na taj odnos. Što je korijen stariji, opadat će snaga rasta, što se može nadoknađivati pojačanom gnojidbom i primjerenom rezidbom. Njegova snaga raspoređuje se uvijek na broj ostavljenih pupova u krošnji. Ako je jak, a premalo ostavljenih pupova u rezidbi, dat će prejaki rast po pupu/mladici.

Ako je preslab, a previše ostavljenih pupova rezultirat će raspoređivanjem snage u preveliki broj mladica ili plodova te će time i duljina rasta biti slaba, plodovi manji, a hraniva za jesenki rast i njegovu obnovu ostat će vrlo malo. Njegov jesenski rast odvija se dok je tlo još toplo te je stoga potrebo obaviti povrat hraniva u tlo, jesensku gnojidbu, što ranije nakon berbe.

Stoga izreku da je voćka stara onoliko koliko je na njoj staro rodno drvo, možemo dopuniti da je stara i toliko koliko je star i aktivan korijen.

Na istoj jačini korijena slabiji rez daje više novih, a kraćih jednogodišnjih grana, dok jači rez daje manji broj prebujnih grana, što se u praksi često zanemaruje.

Prikraćivanje korijena

Njegovu preveliku bujnost možemo smanjiti podrezivanjem. Na taj način kod bujnih nasada ili bujnih sorata (fuji, jonaprinc, florina) reguliramo odnos njegove s jačinom nadzemnog dijela. Prikraćivanjem smanjujemo njegovu snagu usvajanja hraniva, pa se proporcionalno smanjuje i snaga rasta nadzemnog dijela.

Otvaranjem uske brazde reznim tijelom u tlo se unosi i kisik koji je potreban za rast novog korijenja.

Prikraćivanjem se utječe i na njegovu obnovu novim grananjem, stvaranjem novog mladog korijena bliže deblu, a time se i skraćuje put hraniva od mjesta usvajanja do plodova na stablu. Ovisno o efektu kojega želimo izazvati, prikraćivanje ili rez možemo izvoditi neposredno nakon berbe (redovna - povremena obnova, pomlađivanje, grananje) ili nakon cvatnje (smanjivanje bujnosti).

Uravnotežen odnos

I na kraju pročitajte i načine u tehnologiji kojima možete utjecati na uravnotežen odnos nadzemnog i podzemnog dijela iz kojeg proizlazi umjeren rast, obnova rodnog drveta, a time i veliki udio prve klase plodova.

Usklađivanje intenziteta rezidbe s jačinom korijena, visinom stabla i brojem potrošača u krošnji.

Odabir udjela postotka zimskog i ljetnog reza vezano uz regulaciju bujnosti.

Određivanje potrebe, vremena i jačine reza korijena.

Usklađivanje potrebe za vremenom i količinom osnovne gnojidbe i proljetne prihrane vezano uz bujnost, trenutni ili protekli urod.

Usklađivanje potrebe za proljetnim količinama dušičnih gnojiva vezano uz bujnost.

Određivanje i ostavljanje optimalnog broja plodova u odnosu na jačinu i sposobnost stabla.