Marko Karan
Žabac iz plastenika
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Plastenička proizvodnja je u stalnom porastu, a stručnjaci imaju valjane razloge za to – prinos u plastenicima je nekoliko puta veći u odnosu na proizvodnju na otvorenom, a samim tim, veći su i prihodi.
Povrće je zaštićeno od sunca, vjetra, snijega, mraza i ostalih vremenskih nepogoda, pa se može saditi i proizvoditi tijekom cijele godine. Prednosti i nedostatke poljoprivrede, po principima organske proizvodnje, na papir je stavio Marko Karan iz Gradiške, koji se zajedno s obitelji bavi vlastitim uzgojem povrća u plastenicima. Računica je jasna – trud i znanje daju zdrave usjeve i ukusno povrće. Tako je nastala ''Žabac'' proizvodnja.
''Živjeli smo u zgradi u Gradišci i stan nam je postao tijesan. Otac agronom, čeznuo je za prirodom i prostorom na kojem može raditi i saditi. Tijekom 2006. godine obiteljski smo se preselili iz grada u selo, sa namjerom da pokrenemo plasteničku proizvodnju, jer nam je stan bio skučen“, počinje svoju poljoprivrednu priču tridesetogodišnji Marko, te dodaje:
''To je bila neka inicijalna ideja da pokrenemo plasteničku proizvodnju. Napravili smo voćnjak, posadili kruške i tada sam upisao fakultet s ciljem da steknem potrebna znanja za agronoma. Prije četiri godine, zasadio sam prvo povrće. Hodajući po Europi, primijetio sam da nismo baš konkurentni u poslu sa povrćem. Mislim da je organska proizvodnja šansa da se dobije veći prostor na tržištu, zbog dodatne vrijednosti toksikološki ispravne hrane. I onda sam počeo proučavati organsku i eko proizvodnju, godinu i po do dvije, posvetio sam se intenzivnom učenju. Nema dovoljno literature, a praktična iskustva su se svela na savjete – čaj od gaveza, koprive, ''ova – ona'' mućkalica i to je to, a zapravo je sve poprilično kompleksnije. Treba primijeniti sve moguće vještine, iskustva i znanja da bi se dobili kvalitetna i zdrava biljka i plod''.
Na imanju Karana u Bistrici, nadomak Gradiške, zasađena su dva plastenika od 150 metara kvadratnih, a imaju još 1.700 kvadrata neiskorištene okućnice, gdje planiraju proizvodnju povrća na otvorenom.
Više o Marku možete pročitati na linku.
Zašto Žabac?
A zašto se Markov posao zove ''Žabac''? To je dio ove priče, kako bi se privukli najmlađi članovi obitelji, sa slikovnicama ili bojankama i veselim pričama o povrću i ''Žabcu''. Također, i ljude iz Gradiške u slengu susjedi nazivaju ''žapcima''.
