Želite saditi tikvice? Obvezno vodite o ovome računa

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U svijetu se tikvice uzgajaju na 650.000 hektara, s godišnjim urodom više od 7,5 milijuna tona, uz prosječan prinos oko 12 t/ha. U Europi se najviše uzgajaju u Rumunjskoj, a najveće prinose ima Italija.

Mladi plodovi tikvice (Cucurbita pepo L.) koriste se za pripremu raznovrsnih jela, a zreli za džemove, marmelade i slično. Plod je niske kalorične vrijednosti, ali i visokog sadržaja pektina, zbog čega se u prehrani koristi kao dijetalna namirnica. Sadrži dosta kalija, fosfora i željeza, zbog čega je posebno cijenjena u prehrani bubrežnih bolesnika, piše Agroklub.

Jedna biljka može donijeti od 15 do 20 plodova, a za solidan prinos ključna je pravilna njega, zalijevanje i prihrana.

Koji su dobri predusjevi?

Često korišteni sortimenti su Cora F1, Elite F1, Sofia F1 - vrlo rani hibrid cilindričnog oblika, za uzgoj u zaštićenim prostorima i na otvorenom.

Kao izuzetno dobri predusjevi su leguminozne biljke: grašak, mahune, soja, grah, lucerna, crvena djetelina i drugo. Predusjevi mogu biti i strne žitarice (pšenica, ječam, raž, tritikale, zob) te krumpir.

Pročitajte još

Sjetva tikvica: Čekajte da se zemlja ugrije

Na istoj površini, kao i na površinama na kojima su rasle lubenice, dinje ili krastavci, usjev tikvice ne bi trebalo uzgajati najmanje tri do četiri godine.

Obrada zemljišta

Jesensko duboko oranje izvodi se na dubini 30 do 40 cm. Ukoliko se planira postrna sjetva, obrada je odmah po skidanju predusjeva na dubini 15 do 20 cm. U proljeće, čim dopuste vremenske prilike, zimske brazde se zatvaraju tanjuranjem ili najbolje drljanjem, jer u tom slučaju se rizomski korovi ne usitnjavaju i ne raznose po parceli. Neposredno pred sjetvu, zemljište se priprema u jednom potezu kultivatorom, rotofrezom ili sjetvospremačem.

Pod osnovnu obradu (oranje) tla unosi se 30 do 40 t/ha zagorjelog stajnjaka. Pod površinsku predsjetvenu pripremu zemljišta unosi se 400 do 500 kg/ha kompleksnog gnojiva odnosa NPK 7:14:21. Tijekom međuredne kultivacije obaviti prihranu u dva navrata s po 100 kg/ha KAN-a ili SAN-a. Ukoliko se uzgoj na otvorenom izvodi preko folije, prihranu izvoditi folijarnim gnojivima ili pak tijekom zalijevanja sustavom "kap po kap" (fertirigacija).

Najtočnije norme aktivnih tvari za gnojidbu određuju se na osnovi agrokemijske analize tla i zato je najbolje pridržavati ih se.

Sjetva i sadnja

Tikvice se najviše uzgajaju kao proljetni, a znatno manje kao postrni usjev. Sjetva se obavlja u drugoj polovici travnja ili početkom do sredine svibnja, kada se sjetveni sloj tla zagrije na oko 15 stupnjeva Celzijevih. Postrno, mogu se sijati u prvoj polovici srpnja.

Grmolike sorte, koje prevladavaju, siju se na razmaku 120 do 150 x 60 do 80 cm, s tri do četiri sjemenke u kućici, na tri do četiri centimetara dubine. S prorjeđivanjem, u kućici se ostavlja po jedna biljka. Na većim površinama sjetva se obavlja sijačicama na razmak 120 do 150 x 30 do 60 cm. Količina sjemena iznosi oko tri kg/ha.

Za ranu proizvodnju uzgajaju se preko sadnica, u grijanim zaštićenim prostorima u posude, kontejnere, miješanom supstratu u blokove i slično, čime dobivamo sadnice za sadnju sa supstratom na korijenu. U ovom slučaju temperaturu u zaštićenom prostoru održavati na 20 do 25°C i nikako ne dopustiti da ona padne ispod 17°C. Sjetva se izvodi 20 do 25 dana prije presađivanja na otvoreno polje. Presađivanje je obično početkom svibnja, na razmak 120 do 150 x 50 do 80 cm.

Mogu se presađivati u zaštićenom prostoru, koji se ne grije, od 15. ožujka do 1. svibnja, uz rasađivanje u plastenicima, najčešće na razmaku 100 x 50 cm. Osim na golom tlu i u zaštićenim prostorima, mogu se uzgajati na foliji. Da bi se što bolje iskoristio proizvodni zaštićeni prostor, primjenjuje se vertikalni uzgoj uz vezivo koje se spušta s horizontalno napetih žica i priveže uz podnožje biljke. Porastom, biljke se usmjeravaju uz vezivo.

Njega

Prvo kultiviranje izvodi se kada je potpuno razvijen prvi stalni list, a kod presađenih biljaka kada se prime. Istovremeno, obavlja se i prorjeđivanje. U kućici se ostavlja samo jedna najrazvijenija biljka. Kod sjetve u redove, ukoliko nisu korištene precizne sijačice, biljke se prorjeđuju na 60 cm jedna od druge. Naredne kultivacije zemljišta (2 do 3) izvode se dok biljke ne zauzmu veću površinu tla vriježama.

Prihranjivanje se obavlja kada počne zametanje plodova, dok drugo treba obaviti nakon 15 do 20 dana. Standardno prihranjivanje obavlja se KAN-om ili SAN-om ili folijarno (preko lista).

Zalijevanje je prema potrebi, s obzirom na jak korijenov sustav. Međutim, praktična zapažanja idu u prilog navodnjavanju dva do tri puta tijekom vegetacije, ovisno o stanju vlažnosti tla. Norma zalijevanja iznosi 35 - 40 l/m2. Sustavom "kap po kap", kod plasteničke i proizvodnje na otvorenom, uz upotrebu plastične folije, dobro reagiraju na dodanu vodu u trajanju jednog do četiri sata. Jedan od razloga navodnjavanja navedenim sustavom je jednostavnost primjene, a drugi je mogućnost davanja vode u svim razdobljima dana.

Dopunsko oprašivanje izvodi se zbog toga što se može dogoditi da u doba cvjetanja nastane duži kišni i hladniji period, kada se insekti kao oprašivači ne pojavljuju te ne dolazi do oplođenja ženskih cvjetova. U takvim slučajevima s muških cvjetova pažljivo se uklone latice. Zatim se cvijet otkida s prašnicima i naslanja na ženske cvjetove kako bi peludna zrnca pala na žig tučka i dovela do oplodnje, a time i do plodonošenja biljaka.

Ovaj zahvat treba obaviti u ranim prijepodnevnim satima, čime se uvećava prinos i za 25 posto. S obzirom na stranooplodnost tikvica, potrebno je osigurati u plastenicima oprašivače, kao što su pčele ili bumbari ili primijeniti iznad opisan način oprašivanja muškim cvjetovima.

Berba do tri puta tjedno

Tikvice dospijevaju za upotrebu kada su još zelene, odnosno kada dostignu dužinu 10 do 20 cm. Rezanje drške obavlja se nožem ili škarama, tako da ostane dio drške ploda dužine oko dva centimetra. Berba se obavlja dva do tri puta tjedno. Prerasli plodovi gube karakteristična kulinarska svojstva. Od svake biljke ubere se prosječno 15 do 20 plodova. U zaštićenom prostoru, ovisno o vremenu kada se plodovi ubiru, broj ubranih se kreće od sedam do 20 po biljci. Prinos na otvorenom se kreće od 15 do 40 t/ha. U zaštićenim prostorima je i duplo veći, ali najčešće tri do šest kg po biljci.

Mlade tikvice su vrlo osjetljive na mehaničke utjecaje te je neophodno pažljivo pristupiti berbi, pakiranju i transportu, jer oštećene brzo propadaju.

Nakon berbe plodovi se slažu poluuspravno u gajbe ili kutije. Mogu se čuvati na 10°C i uz relativnu vlažnost zraka od 95 posto, ali ih je moguće čuvati svega oko tjedan dana.