Radnika nema, a mirovine male
Umirovljenici u BiH koriste mogućnost zasnivanja radnog odnosa
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Višegodišnji masovni odlazak radno sposobnog stanovništva iz BiH i nedostatak kadra sa specifičnim zanimanjima ostavili su prazna mjesta na tržištu rada, zbog čega mnogi poslodavci prilikom zapošljavanja često posežu za angažmanom osoba koje su u mirovini.
Nedostatak kadra
''Trend odlaska profesionalnih vozača iz BiH je nastavljen i trenutačno našim cestama kamione vozi 70% umirovljenika'', izjavio je krajem prošle godine Nikola Grbić, predsjednik Udruge prijevoznika za međunarodni i unutarnji promet RS-a. Građevinski sektor susreće se s problemom nedostatka kvalificirane radne snage u svim fazama procesa izgradnje, što dovodi i do probijanja rokova.
Stoga poslodavci pribjegavaju zapošljavanju umirovljenika.
Nedostatak radnika, ali i potreba za dodatnim primanjima primorali su brojne umirovljenike da rade, o čemu svjedoči podatak da je samo u RS-u krajem veljače bilo ukupno 6830 umirovljenika koji su istodobno i radili, što je za 296 više nego krajem prošle godine, kada ih je bilo zaposleno 6534. Prema podacima Zavoda MIO RS-a, u 2021. bilo je prijavljeno 5607 osiguranika koji su istodobno imali i status korisnika prava.
''I na ovim prostorima realnost je da gospodarstvo sve teže osigurava potreban broj radnika ili stručnjaka određenih profila, koji su i odranije deficitarni. Danas je to još izraženije uslijed ekonomske migracije radne snage u inozemstvo u potrazi za više plaćenim i boljim poslovima. Tako, u praksi, sve više korisnika prava na mirovinu ponovno stječe status osiguranika, odnosno zaposlenog, koji i dalje rade'', kazali su za Srpskainfo iz Zavoda MIO.
Naglašavaju kako broj korisnika prava na mirovinu koji istodobno imaju i status osiguranika u kontinuitetu raste.
''Najveći broj korisnika prava sa statusom osiguranika imamo u Banjoj Luci, Bijeljini, Doboju, Prijedoru, Istočnom Sarajevu, Trebinju, Zvorniku, Gradišci. Djelatnosti u kojima korisnici prava na mirovinu sa statusom osiguranika najčešće rade su građevinarstvo, promet, prehrambena industrije, telekomunikacije, rudarstvo, gdje se najčešće traže stručnjaci s odgovarajućom licencijom. Slijedi oblast zdravstva, visokog obrazovanja, komercijalna poljoprivredna gospodarstva, liječnici, odvjetnici, zajednice etažnih vlasnika, ali u manjem broju'', kazali su iz Zavoda.
Broj korisnika prava na mirovinu koji istodobno imaju i status osiguranika raste. U RS-u ih je 2018. bilo 3077, a sada im je broj više nego dvostruko veći.
U FBiH tek omogućeno
Za razliku od RS-a, umirovljenici u FBiH to su pravo stekli tek prošle godine. Umirovljenicima u FBiH je, naime, tek od prošle godine omogućeno raditi za plaću, uplaćivati doprinose, a istodobno i primati mirovinu. Izmjenama Zakona o MIO stariji od 65 godina ili oni s 40 godina staža i dalje mogu raditi ako postoji potreba na tržištu rada.
Iz Federalnog zavoda MIO kazali su nam da evidenciju o umirovljenicima koji su iskoristili pravo na rad ne vode. Predsjednik Upravnog odbora Saveza umirovljenika FBiH Redžo Mehić kazao je kako je zaživjela praksa zapošljavanja umirovljenika.
''Moram reći da je već sada kod nas zaživjela praksa da imamo pozitivna iskustva'', kazao je.