Problemi u BiH - mladi teško nalaze dobro plaćen posao, poslodavci kvalificiranu radnu snagu

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U Bosni i Hercegovini, izazov na tržištu rada postaje sve jasniji – mladi se suočavaju s poteškoćama u pronalaženju dobro plaćenih poslova, dok poslodavci traže kvalificiranu radnu snagu. Na dvodnevnoj konferenciji 'Kvalitetom do izvrsnosti' u Konjicu, stručnjaci i poslovni lideri iz BiH i inozemstva raspravljali su o važnosti reforme stručnog obrazovanja kao odgovora na ove izazove.

Konferencija koju su organizirali GIZ, OEAD i GOPA, uz financijsku podršku njemačke i švicarske vlade u fokus je stavila suradnju između institucija, škola i privrednih subjekata koja je ključna za unapređenje stručnog obrazovanja i obuke u Bosni i Hercegovini.

Suradnja svih ovih strana, istaknuto je danas, stvara snažan sistem koji mladima pruža relevantna znanja i vještine, a poslodavcima kvalificiranu radnu snagu koja može odmah odgovoriti na izazove i potrebe tržišta.

Mladi žele dobro plaćene poslove

Veleposlanik Švicarske u Bosni i Hercegovini Gabriele Derighetti kazao je da je kratko u zemlji, ali kako je upoznat da u njoj postoje dva izazova.

''Jedan je da mladi imaju poteškoće da nađu dobro plaćene poslove, a s druge strane mala i srednja poduzeća imaju poteškoću da nađu radnu snagu s određenim vještinama. Mislim da je tehničko i stručno obrazovanje i obuka upravo odgovor na to jer pruža adekvatnu obuku fokusiranu na praktične aspekte'', naveo je Derighetti dodajući kako je i on sam proizvod tehničkog i stručnog obrazovanja jer mu je pružilo priliku da se usavrši, i promjeni profesiju.

Georg Diwald, veleposlanik Republike Austrije, poručio je kako će njegova zemlja nastaviti da podržava Bosnu i Hercegovinu na putu ka Europskoj uniji, kao i u oblasti obrazovanja, posebno stručnog.

''Ono što je za Austriju jako važno je da želimo da ti mladu svoju obuku steknu u BiH te da ostanu na ovom tržištu. Ne želimo da steknu svoju obuku u BiH i zatim odu u Austriju, već želimo da im pružimo podršku da stvore jaku privredu ovdje u zemlji te stabilnost i prosperitet'', rekao je Diwald.

Jens Elsner, menadžer programa ''Održivi ekonomski razvoj i promocija zapošljavanja u Bosni i Hercegovini'' u GIZ-u kaže kako su jaka partnerstva potrebna i da su ključna ona sa stručnim školama, ministarstvima, pedagoškim zavodima, privrednim komorom i privredom općenito.

Nezadovoljstvo kompanija

''Djelujemo u ime Vlade Njemačke, sa kolegama iz Švicarske i Austrije, i zaista smo posvećeni investicijama u ovakva partnerstva i oblast stručnog obrazovanja i obuk''“, navodi Elsner.

Dodaje kako nedavne studije pokazuju nezadovoljstvo većine kompanija nivoom vještina koje imaju učenici i učenice koji izlaze iz stručnih škola.

''To za nas znači da moramo da se posvetimo ovom pitanju i nastavimo djelovati u tom smjeru. Voljeli bismo mladima omogućiti bolju budućnost, odgovarajuće obrazovanje i da im olakšamo ulazak na tržište rada'', poručuje Elsner.

Konferencija o stručnom obrazovanju realizirana je uz suradnju sa sektorom obrazovanja Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine.

Adnan Husić, pomoćnik ministrice civilnih poslova u sektoru obrazovanja, naglašava kako više od 70 posto učenika pohađa srednje stručno obrazovanje i obuku u BiH.

''Ova dvodnevna konferencija bila je prilika za razmjenu iskustava između obrazovanja i privrede kroz prizmu osiguranja kvalitete. To će nama u obrazovnom sektoru pomoći da se usmjerimo na one vještine koje su potrebne privredi i da ih, kako mi to kažemo, isporučimo tržištu rada'', kazao je Husić.

Izazov - naći dobro educiranu radnu snagu

Da je jedan od izazova naći dobro educiranu radnu snagu potvrdio je Krešimir Bodrožić, direktor Tikt Manufakture u Gradišci.

''Mi smo to vrlo rano prepoznali i sa institucijama u našem gradu smo počeli saradnju. Ja sam u Njemačkoj završio zanat. Pokušao sam taj sistem koji mi se tamo svidio preslikati ovdje da bismo dobili benefite koji Nijemci imaju, a to je da nakon školovanja dobijemo radnu snagu koja je odmah spremna za rad. Samim time, povećavamo našu efikasnost. Što su nam radnici bolje edukovani to možemo za njih generisati i bolja radna mjesta koja su i bolje plaćena i sofisticiranija'', kazao je Bodrožić pojašnjavajući da je to jedan od puteva kako oni pokušavaju zadržati radnu snagu.

Predsjednica Udruženja poslovnih žena u BiH Aida Zubčević, također je podsjetila kako se poduzetnice, kao i svi poduzetnici, bore sa nedostatkom kvalitetne radne snage.

''Ono što smo mi zaključili kroz naše ankete sa poduzetnicama jeste da su im potrebne edukacije o tome kako da zadrže radnu snagu koju su prethodno kvalitetno obučili. Isto tako, potrebne su im i dodatne finansije kako bi ovo implementirali'', podijelila je Zubčević.

Na konferenciji su se mogla čuti predavanja uvaženih eksperata o evropskom okviru za osiguranje kvaliteta u stručnom obrazovanju i obuci, te iskustva Slovačke, Austrije i baltičkih zemalja u ovom procesu. Osim toga, kroz panel diskusije sa mladima i poslovnom zajednicom, učesnice i učesnici su saznali o iskustvima iz Bosne i Hercegovine i kako se kod nas osigurava kvalitet stručnog obrazovanja uključivanjem privrednika u proces obrazovanja stručne radne snage.

Zaključeno je da su, osim usklađivanja nastavnih planova i programa sa potrebama privrede i tržišta rada, potrebne kontinuirane obuke mentora praktične nastave i informisanost mladih o mogućnostima koje nudi stručno obrazovanje. Konferencija je istaknula predanost međunarodnih partnera u podršci reformi stručnog obrazovanja u BiH s ciljem jačanja ekonomske održivosti u zemlji.