Odvjetnici će prekinuti štrajk?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Odvjetničke komore Federacije i Republike Srpske postigle su dogovor s pravosudnim institucijama o mogućoj odgodi štrajka do sredine novembra – do kada traže da se ispune njihovi zahtjevi za povećanje tarifa. Obustava rada odvjetnika po službenoj dužnosti usporila je suđenja pred Državnim sudom, što bi moglo ostaviti posljedice na efikasnost postupaka.

Na sastanku kojem su 19. kolovoza nazočili predstavnici Odvjetničkih komora Federacije i Republike Srpske, Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća, Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine, Državnog suda i tužiteljstva dogovoreno je da se obustava rada odvjetnika pred Sudom BiH odloži do 15. novembra.studenog.

Moratorij na obustavu rada

Ako se do ovog datuma ne ispune zahtjevi odvjetničkih komora, obustava rada će se nastaviti. U tom slučaju, kako je dogovoreno, sačinit će se sporazum da se rad proširi na predmete gdje su optuženi već u pritvoru te na glavne pretrese.

Predsjednik Odvjetničke komore Republike Srpske Dalibor Mrša pojašnjava da je jedan od prijedloga na sastanku bio da se stavi moratorij na obustavu rada do 15. studenog.

''To je jedan prijedlog koji mi sad moramo iznijeti pred naše skupštine, i evo ja ću pokušati osigurati kvorum da tu skupštinu do kraja tjedna održimo, a isto tako će i Federalna komora, oni imaju zakazanu izvanrednu skupštinu 31. kolvoza'', pojašnjava Mrša te dodaje da su obje odvjetničke komore, u momentu kada je državni ministar pravde Davor Bunoza izrazio spremnost da potpiše prijedlog za izmjenu tarife, odlučile da se krene u rad na predmetima hitne prirode.

Obje entitetske odvjetničke komore stupile su u štrajk zbog neispunjenja zahtjeva da se usvoji prijedlog izmjena Odluke o naknadi troškova krivičnog postupka prema Zakonu o krivičnom postupku BiH, koji je upućen Državnom ministarstvu pravde u septembru 2023., te da se izvrši isplata duga naknada i nagrada za rad odvjetnika po službenoj dužnosti pred Sudom BiH.

Sankcije zbog nepojavljivanja na ročištu

Detektor je ranije pisao o tome da je odvjetnika Edina Felića iz Bihaća Državni sud sankcionirao novčanom kaznom, nakon što se zbog štrajka odvjetnika nije pojavio na ročištu.

Odvjetnik Felić navodi da je Sud BiH prihvatio njegovu žalbu i vratio predmet na ponovni postupak.

Jasmin Abdagić, predsjednik Regionalne komore u Bihaću, kaže da će ova organizacija zauzeti stav prema Odvjetničkoj komori Federacije i tražiti od njih zaštitu odvjetnika.

''Posebno ako Sud krene s rigoroznijim mjerama, pa da isključuje odvjetnike iz obrane, odnosno odredi drugog odvjetnika po službenoj dužnosti. Tako se odvjetniku direktno pravi puno veća šteta, a njegovom branjeniku se ukida pravo da bira sebi odvjetnika, odnosno branitelja koji će ga zastupati'', kaže Abdagić.

On naglašava da će ova regionalna komora zaštititi svoje članove i da oni neće biti oštećeni novčano.

Felić je jedini branitelj koji je nepravosnažno kažnjen, navode iz Suda BiH koji nije sankcionirao odvjetnike Vasviju Vidović, Rusmira Karkina i Mirka Blagojevića, koji se nisu pojavili na ročištima svojim branjenicima, o čemu je Detektor pisao.

Odgađanje suđenja

Suđenje Vojinu Pavloviću za izazivanje mržnje odgođeno je u utorak, 27. kolovoza, zbog nedolaska braniteljaa Mirka Blagojevića. Tada je predsjedavajući Sudskog vijeća Goran Radević kazao da ga Sud BiH neće kazniti, iako štrajk smatra neopravdanim i neprihvatljivim.

Naveo je da je Sud izmirio sve obaveze prema braniocima po službenoj dužnosti, ali da oni sada koriste štrajk kako bi se izborili za bolju poziciju.

Državni sud je početkom kolovoza priopćio da su sva dugovanja prema odvjetnicima po službenoj dužnosti izmirena.

Je li štrajk zakonit?

Državni ministar pravde Davor Bunoza smatra upitnim je li obustava rada odvjetnika u skladu sa zakonom.

Navodi da svaki štrajk i obustava rada podrazumijeva najavu nakon koje se mora zaključiti poseban sporazum o poslovima koji se ne smiju prekidati, a što proizilazi iz Europske konvencije o ljudskim pravima, prema kojoj obustava rada ne smije ugroziti javni red i sigurnost.

Kaže da nije jasno je li se Zakon o štrajku i Zakon o radu primjenjuju na odvjetničke komore jer one nisu poslodavac odvjetnicima, te da su odvjetničke komore trebale drugačije napraviti prvih nekoliko koraka u procesu obustave rada.

Sud BiH ne može istupati sa stavom u vezi sa situacijom proisteklom iz odluka odvjetničkih komora.

''Nije na Sudu da na neformalan način iznosi stav o zakonitosti takvih odluka. Naglašavamo da se ovdje ne radi o faktičkom štrajku, nego o obustavi rada na osnovu odluka odvjetničkih komora, te da bi za pitanje zakonitosti takvih odluka bilo potrebno provesti za to predviđene postupke'', navode iz Državnog suda.

Iz Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća kažu da brinu o ažurnosti rada pravosudnih institucija, te da će se svaki poremećaj rada sasvim sigurno negativno odraziti po efikasnost postupanja.

''Opći interes je da se obustava rada odvjetnika ne odnosi na hitne predmete, gdje propuštanjem prekluzivnih rokova mogu nastupiti štetne posljedice za osumnjičenu ili optuženu osobu, ili šteta za javni red i sigurnost'', kažu iz VSTV-a te dodaju da su insistirali da se odredi minimum procesa rada odvjetnika za vrijeme štrajka.

Iz ovog najvišeg pravosudnog tijela u BiH pojašnjavanju da odvjetnici jesu postupali u hitnim predmetima, ali u istražnoj fazi postupka, dok je stav VSTV-a da se mora proširiti i na fazu glavnog pretresa.

''VSTV BiH podržava dijalog, suradnju i pregovaranje odvjetnika s relevantnim ministarstvima, te težnju za ostvarivanjem svojih prava i poboljšanju svog statusa i položaja, ali samo u skladu sa zakonom i međunarodnim dokumentima, nikako na način kojim se može ugroziti rad pravosuđa i dovesti u pitanje javni red i sigurnost građana'', kažu iz VSTV-a.

Mrša smatra da su od samog početka odluke odvjetničke komore bile potpuno zakonite, te da državno i entitetsko ministarstvo uporno pokušavaju na konkretne slučajeve primijeniti odredbe Zakona o štrajku, kojim se regulira odnos poslodavca i radnika.

''Odvjetnička komora Republike Srpske i Odvjetnička komora Federacije nije poslodavac svojim članovima. Odvjetništvo ima potpuno drugačiju ulogu u jednom društvenom sistemu, u pravosudnom sistemu i već u prvim odredbama Zakona o odvjetništvu Republike Srpske, i isto tako u Federaciji, vrlo se jasno definira položaj odvjetništva – da je to samostalna i nezavisna djelatnost“, pojašnjava Mrša.

Dodaje da odvjetnici ne mogu funkcionirati bez odvjetničke komore kao asocijacije, ali nemaju odnos poslodavca i radnika da bi se nametao određeni model ponašanja u smislu poštovanja minimuma procesa rada, te da bi se govorilo o zakonitosti ili nezakonitosti odluke.

On podsjeća na odredbe Zakona o krivičnom postupku, prema kojima optuženom mora biti omogućeno da ima obranu već prilikom prvog saslušanja.

''Uporno se taj teret omogućavanja, odnosno osiguravanja građanima BiH da imaju branioce koje postavlja sud, prebacuje na odvjetničke komore. Nisu odvjetničke komore te koje osiguravaju branitelje, država je ta koja osigurava'', kaže on te navodi da u proračunu BiH i u entitetskim budžetima moraju biti jasno predviđene stavke budžeta za financiranje obrana po službenoj dužnosti.

Izmjene tarifa predviđaju značajno povećanje naknada odvjetnicima

Predsjednik Odvjetničke komore Federacije Bekir Gavrankapetanović objašnjava da su obje odvjetničke komore angažirale sudske vještake kako bi izračunali kolika je vrijednost 100 maraka sada, u odnosu na 2005. godinu, kada je donesen Zakon.

Vrijednost boda se, prema aktualnim odredbama odluke o naknadi troškova krivičnog postupka, utvrđuje u iznosu od tri marke, dok bi – prema izmjenama i dopunama koje je Državno ministarstvo pravde uputilo u daljnju proceduru – taj iznos trebao biti pet maraka.

Tako bi se, prema izmjenama, braniocima po službenoj dužnosti za sastavljanje prigovora protiv optužnice trebalo isplaćivati od 120 do 260 bodova, ovisno od kaznenog djela.

Prema izmjenama, braniocima u istrazi za svaku preuzetu radnju pripada od 60 do 130 bodova, dok im za svaki drugi i svaki daljnji započeti sat pripada iznos u vrijednosti od 15 do 35 bodova, zavisno od kaznenog djela.

Ako se osumnjičeni ili optuženi nalazi u pritvoru, naknada odvjetnika kao branioca se, prema novim izmjenama, uvećava za 20 posto za sve radnje koje su poduzete po odvjetniku za vrijeme dok pritvor traje. To uvećanje je prema aktualnom zakonu deset posto.

Prema dopunama, odvjetniku čije je sjedište odvjetničkog ureda udaljeno od Suda BiH ili mjesta gdje se izvršava određena krivično-procesna radnja više od 50 kilometara, za svaki započeti sat putovanja pripada nagrada za izgubljeno vrijeme u visini od deset bodova.

VSTV navodi da su Odluka o naknadi troškova krivičnog postupka prema ZKP-u BiH, odnosno Tarifa o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, usvojene i u primjeni od 2005. godine, od kada se niti jednom nisu mijenjale, niti se visina boda usklađivala s porastom životnog standarda.

“Smatramo da su zahtjevi odvjetnika u tom pogledu opravdani“, kažu iz VSTV-a te dodaju da ovo pravosudno tijelo podržava izmjene propisa koji će doprinijeti unapređenju rada sudova, kao i da vjeruju da će ispunjenje zahtjeva odvjetnika uticati i na efikasnije postupanje odvjetnika, što će doprinijeti i efikasnijem rješavanju sudskih postupaka.