Strani radnici u Hercegovini: U Neumu konobare Filipinci, u Čapljini keramiku rade Turci

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Strani radnici u sve većem broju stižu u Bosnu i Hercegovinu, a posljednjih mjeseci zabilježen je veći broj radnika iz stranih zemalja na području Neuma, Čapljine, Mostara…

Oni su došli kao zamjena za domaću radnu snagu koja već godinama odlazi u zemlje zapadne Europe.

Dva Filipinca stigla su Neum, kako kažu, na sezonu. Ukoliko postoji šansa, ističu, ostali bi raditi tu.

Filipinci u Neumu

Kratko su za Bljesak.info istaknuli kako su posao našli preko agencije za zapošljavanje te kako su prvi dojmovi dobri.

''Malo je potrajala procedura oko dobivanja radne dozvole, neka tri mjeseca, ali evo, sad smo tu i radujemo se poslovima koji su pred nama'', istaknuli su.

Predsjednik Udruge hotelijera Općine Neum Davor Krešić istaknuo je za Bljesak.info kako u ovom gradu već godinama muku muče sa manjkom radne snage i kako je ''uvoz'' radne snage neophodan.

''Nas čeka uvoz radne snage, to je sigurno. Ako najveće svjetske europske velesile poput Grčke, Turske, Hrvatske i Španjolske nisu uspjele riješiti problem radne snage sa domaćim ljudima, teško da ćemo je mi riješiti. Ne trebamo se zamajavati sa nekim stvarima, iako bismo svi voljeli da imamo domaću radnu snagu, posebice lokalnu, iz našeg mjesta, ali mi trenutno ne možemo naći radnu snagu ni u našem mjestu, ni županiji ni u državi. Čekaju nas ti trendovi uvoza radne snage, ali ne trebamo od toga bježati'', zaključuje razgovor za Bljesak.info Krešić.

Prema njegovim predviđanjima, u godinama koje su ispred nas prevladavat će Filipinci koji, prema njegovim riječima, slove kao dobra i pouzdana radna snaga.

Turci u Čapljini

Dok u Neumu konobare Filipinci, u Čapljini pločice postavljaju Turci. Ekipa s kojom smo razgovarali kaže kako su također stigli preko agencije za posredovanje pri zapošljavanju, još prije pola godine.

''Zadovoljni smo, posla ima, a ne radimo samo u Čapljini, nego i šire. Mi smo jedna ekipa od 7 ljudi koja radi keramiku, tako da postavljamo pločice u nove zgrade u kupatila, kuhinje, hodnike...'', kažu za Bljesak.info radnici iz Turske.

Van. prof. dr. Maja Savić – Bojanić, dekanesa na Fakultetu političkih nauka Univerziteta Sarajevo School of Science and Technology ističe za Bljesak.info da strana radna snaga itekako može zamijeniti našu radnu snagu, naročito u sektorima gdje je deficit domaće radne snage i više nego evidentan.

Stranci mogu zamijeniti naše radnike

''Ti sektori uključuju sektor građevine, poljoprivrede i pružanja usluga/turizam. Takvi radnici već posjeduju adekvatne radne vještine, a u sektoru građevine, kako nam govore podaci sa terena, imaju i dodatne vještine sa novijim tehnikama rada. Većina radnika dolazi sa određenim iskustvom, u dosta slučajeva i međunarodnim, radeći u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Kataru i drugim zemljama Bliskog istoka. Što se tiče jezika, naravno da ne govore naš jezik, ali engleski govore dovoljno za potrebe integracije u firmama u koje dolaze. U sektoru turizma, poznavanje jezika kao što su engleski, arapski i urdu su dodatna prednost, s obzirom na veliki broj turista koji u BiH dolaze upravo iz zemalja u kojima se govore ovi jezici'', ističe za Bljesak.info Savić – Bojanić.

Kaže da će se to najviše osjetiti u turizmu.

''Novi trend je upravo u sektoru turizma gdje viđamo radnike sa Filipina koji već imaju i iskustva rada na velikim kruzerima, pa samim time i vještine potrebne da se adekvatno uklope u drugačije sredine, spremni na intenzivniju dinamiku rada i obučeni da se susreću sa različitim kulturama'', dodaje Savić – Bojanić.

Međutim, ona podvlači i kako postoji opasnost da i ta strana radna snaga jednog dana ode vani.

BiH im je samo privremena stanica na putu ka EU

''Trendovi ukazuju da je BiH, zbog uvjeta rada, naročito u sektoru poljoprivrede, te postojećih pravnih i administrativnih prepreka, samo privremena stanica na putu ka EU zemljama. Mlađi radnici dolaze u BiH preko agencija koje su već etablirane u gradovima kao što je Sarajevo u FBiH i Zvornik u RS-u, iako ih ima i u drugim gradovima, steknu dodatno radno iskustvo koje kasnije koriste kako bi se 'provukli' na EU tržište. Njihove krajnje destinacije su uglavnom Austrija, Njemačka, zemlje Skandinavije, Italija ili Španjolska. U usporedbi sa ovim zemljama, BiH ipak ne nudi dobre financijske uvjete, a da ne govorimo o kompliciranim procedurama za registraciju stranih radnika, pa i tretman od strane nekih od poslodavaca, naročito u sezonskim poslovima'', zaključuje za Bljesak.info Savić – Bojanić.

Doc. dr. Faruk Hadžić, dekan na Fakultetu za ekonomiju Univerziteta Sarajevo School of Science and Technology, kaže da su razlozi iseljavanja domaće radne snage ekonomski i politički.

Naši radnici idu vani najviše zbog politike

''Možda u ovom trenutku prevladavaju politički razlozi, jer istraživanja koja su rađena i u kojima sam sudjelovao pokazuju da razlozi koje navode naši građani koji odlaze vani, su povezani za korupcijom i nepotizmom, lošim socijalnim uslugama (zdravstvo i obrazovanje), te tek onda nemogućnost pronalaska adekvatno plaćenog zaposlenja. Politička nesigurnost doprinosi daleko većem nivou iseljavanja iz Bosne i Hercegovine, tako da bi politika trebala napraviti prvi korak, stabilizirati političke odnose u Bosni i Hercegovini, ponuditi dugoročnu perspektivu kako bi se onda i provođenje ekonomskih reformi imalo smisla'', ističe za Bljesak.info Hadžić.

Poslodavci su, ističe Hadžić, povećali plaće, ali to i dalje nije dovoljno za zadržavanje radne snage.

''U vremenu inflacije, standard radnika, ali i generalno građana je znatno pogoršan. Poslodavci su povećavali plaće, što se vidi i iz statističkih podataka državnih agencija, ali to je i dalje nedovoljno. Najveći problem za znatnije povećanje plaća predstavlja visoko porezno opterećenje rada, što je posebno izraženo u Federaciji BiH. Na svakih 100 KM koje se isplate radniku kao ''neto plaća'', potrebno je isplatiti i 70 KM poreza i doprinosa na rad. Upravo se u ovom problemu nalazi i rješenje, a to je da se smanji dio koji država uzima sebi, a da taj iznos koji bi se smanjio kroz oporezivanje bude usmjeren radniku. Dakle, ako radnik ima 1.000 KM neto plaću, njegova bruto plaća je 1.700 KM, što je ukupni trošak poslodavca. Ako bi se recimo zadržao ovaj nivo bruto plaće, što znači da radnik u ukupnom iznosu košta isto poslodavca, a li da država uzima manje poreza i doprinosa, to bi značilo da bi sada radnik imao 1.200 KM umjesto 1.000 KM plaće. To je rješenje kako povećati plaće u ovom vremenu iseljavanja i inflacije, a da ukupni troškovi rada rastu sporije'', pojašnjava nam Hadžić.

Kako zadržati radnu snagu?

Zanimalo nas je njegovo mišljenje o tomu što je to što bi bh. radnike moglo zadržati u državi.

''Prije svega stabilizacija političkih prilika i ekonomske reforme, ali mišljenja sam da je već sada kasno, jer je dosta naših stanovnika, prije svega mlađih, napustilo državu i teško da se mogu vratiti u ovoj životnoj fazi u Bosnu i Hercegovinu. U ovom trenutku, potrebno je raditi i na drugim reformama, koje bi uključivale i liberalizaciju tržišta rada, te kako bi se omogućio uvoz strane radne snage, kao što je to slučaj sa Hrvatskom, gdje su procjene da je svaki osmi radnik stranac'', zaključio je za Bljesak.info Hadžić.