Više od pola direktora sebi povećalo plaće

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Transparency International u Bosni i Hercegovini (TI BiH) objavio je nove podatke o 1.700 javnih ustanova u Bosni i Hercegovini koji, pored ostalog, sadrže i informacije o sastavu upravljačkih tijela, plaćama direktora i članova uprave i nadzornog odbora. Podaci se odnose na prošlu godinu, a u usporedbi sa 2020. primjetno je da 50,67% ustanova iz uzorka bilježi povećanje broja zaposlenih. Također više od polovine direktora javnih ustanova (50,21%) je povećalo sebi plaće u odnosu na 2020. godinu.

Na plaće direktora i članova uprave i nadzornih odbora u oko 1.700 ustanova za koje je TIBIH objavio podatke, troši se skoro 25 milijuna KM godišnje. U njima je zaposleno preko 85.000 radnika a sredstva kojima raspolažu ukupno iznose 2,9 milijardi KM.

Najveće plaće imaju direktori zdravstvenih ustanova, a nakon njih među najplaćenijima su rukovoditelji visokoškolskih ustanova i fondova socijalne sigurnosti.

U BiH ne postoji registar javnih ustanova, a objavljivanjem podataka o njihovom poslovanju i sastavu članova uprave, TI BiH je identificirao brojne rukovoditelje na dvostrukim funkcijama, od kojih su neki po važećim propisima u direktnom sukobu interesa.

Rukovoditelji javnih ustanova često obnašaju javne funkcije u parlamentima, imaju pozicije u javnim poduzećima ili udruženjima koje se financiraju iz budžeta.

TI BiH je na osnovu ovih podataka i nedavno objavljenog registra dodijeljenih grantova udruženjima i fondacijama, identificirao 74 osobe koje se istovremeno nalaze u rukovodstvu javnih ustanova i udruženja koja su primala budžetska sredstva. 

Od tog broja 32 su direktora javnih ustanova iz FBiH koji su istovremeno ovlaštene osobe u udruženjima financiranim iz budžeta što zabranjuje Zakon o sukobu interesa u organima vlasti FBiH ali se on ne primjenjuje od 2013. godine pa ove slučajeve nije ni moguće prijaviti.

Isti zakon u Republici Srpskoj ne zabranjuje ovu situaciju, iako broj funkcionera koji se nalazi na čelu udruženja i fondacija jasno pokazuje da se veliki dio novca dijeli po političkoj liniji.

Pored toga, TI BiH je uspoređivanjem ovih podataka sa registrom javnih poduzeća identificirao 91 osobu koje se istovremeno nalaze u rukovodstvu javnih ustanova i upravi ili nadzornom odboru javnih poduzeća. Od tog broja šest osoba su istovremeno direktori javnih ustanova u Federaciji BiH i članovi uprave javnih poduzeća, što opet zabranjuje Zakon o sukobu interesa u ovom entitetu. Ista situacija nije zabranjena u Republici Srpskoj, a s obzirom na to da se radi o rasprostranjenoj pojavi TI BiH već dugo predlaže unapređenje ovog zakona.

Pored toga što rukovoditelji javnih ustanova obavljaju dodatne funkcije u javnim poduzećima i udruženjima koja se financiraju iz budžeta, identificirano je još 247 izabranih ili imenovanih dužnosnika koji su istovremeno direktori, članovi upravnog ili nadzornog odbora u ovim javnim ustanovama.

Entitetski zakoni o sukobu interesa ne zabranjuju javnim dužnosnicima obavljanje funkcija u javnim ustanovama, iako TI BiH godinama insistira na tome. Ipak zanimljivo je da u Brčko Distriktu koji je prošle godine usvojio Zakon o sprečavanju sukoba interesa usklađen sa međunarodnim standardima, za sada nije identificiran ni jedan dužnosnik koji obavlja dodatne funkcije u javnim ustanovama. U Distriktu je predviđeno da dužnosnik obavlja samo jednu javnu funkciju koja je nespojiva sa funkcijom u bilo kojem pravnom licu osnovanom od strane bilo koje razine vlasti u BiH.