Zašto su kod nas na birou oni koji se najviše traže?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Unatoč tome što je sedamdesetogodišnji Branko u mirovini već sedam godina svaki dan i dalje ide na posao. VKV električar i višegodišnji stručnjak za ugradnju svih vrsta centralnog grijanja 'zatrpan' je poslom u BiH skoro cijelu godinu.

''Posla ima i previše, samo su godine prepreka. Često pomislim što bih sve moga ostvarit samo da sam mlađi'', govori za Bljesak.info.

S druge strane, 26-godišnji Marinko VKV zavarivač nakon višemjesečne aktivne potrage zaposlenja u BIH i slanja velikog broja prijava brojnim tvrtkama, kako u svom gradu tako i okolici, odlučio je ostaviti sve i otići u Njemačku. Tamo je već četiri godine.

"Zadovoljan sam uvjetima u sadašnjoj tvrtci u Njemačkoj. Ne planiram se vratiti u BiH, jedino zbog čaga bih razmislio o povratku je viša plaća i normalni uvjeti rada. Istaknuo bih kako je od 23 mojih školskih kolega, koji smo se zajedno izučavali za ovaj zanat, u BiH ostalo njih osam, od kojih nitko ne radi u strucii. Svi drugi otišli su iz zemlje'', kazao je Marinko za Bljesak.info.

I jedan i drugi su visoko kvalificirani radnici čija su zanimanja sve traženija, kako u našoj zemlji tako i u inozemstvu. Ujedno, zanimanja su to i koja su najbrojnija na evidencijama Zavoda za zapošljavanje širom BiH.

Naime, prema riječima Muamer Bandić direktora Agencije za rad i zapošljavanje BiH, kada je riječ o radnicima s VKV i KV kvalifikacijom, u našoj zemlji najtraženiji su šivači, varioci, tesari, zidari, bravari… potreba za nekim od navedenih zanimanja daleko su veća od drugih. S druge strane, istaknuo je, najviše nezaposlenih s VKV i KV kvalifikacijom upravo su osobe s nekim od ovih zanimanja.

Kriva je država

Najveći krivac što BiH 'vapi' za ovim zanimanjima, kojih u isto vrijeme na evidencijama Zavoda za zapošljavanje ima najviše, prema riječima Tomislav Majić predsjednika Udruženja LiNK, je država BiH koja nije izvršila prijenos znanja, u bilo kojoj branši, sa starijih na mlađe generacije.

''Okasnili smo u prijenosu tih zanatskih znanja s generacije na generaciju. Već sada je nastao jedan višegeneracijiski jaz. Nije tu u pitanju jedna ili dvije generacije, nego 20 generacija'', kazao je za Bljesak.info Majić.

Praksa je u mnogim zemljama da se majstoru pred mirovinu, zadnje dvije-tri godine, u firmi gdje radi dodjeli mlađi kolega kojeg će on podučavati i naučiti posao. Majić ističe, to kod nas nije napravljeno.

''Okasnili smo u prijenosu tih zanatskih znanja. U suradnji s ljudima u poduzetništvu u Hercegovini, ali i u Bosni, fali od pekara, mesara, električara do vodoinstalatera, keramičar zidara, tesara, svega. Svi su oni neophodni. Sada imamo problem što se zbog nedostataka ovih zanata javljaju agencije širom BiH koje ''štancaju'' ove diplome. Dođeš kažeš treba ti diploma završenog bravara i oni ti daju, iako pojma nemaš o tome'', ističe.

Iako Majić donekle izlaz iz ovog problema vidi u dualno obrazovanju, kao i da se unutar firmi koja se bavi određenom branšom znanje starijih kadrova prenese na mlađe, ističe, ipak nemamo dovoljno jako gospodarstvo da zadrži mladi kadar.

Mladi kadar, ističe, ne želi kao stariji raditi za nekih tisuću KM.

''Mladić koji je završio strukovnu školu nekog smjera, koji realno nema pojma o tom zanatu, zna da u Njemačkoj ili drugoj zemlji na Zapadu za taj isti posao može dobiti 2 do 3 tisuće eura. On odlazi za tamo, naučit će nešto  i postići neku razinu znanja'', objašnjava Majić.

Bolje u inozemstvu

VKV i KV radnici imaju neusporedivo bolje uvjete u inozemstvu nego u BiH i često zbog pitanja egzistencijalne prirode se odluče za odlazak, smatraju iz Agencije Kolektiv d.o.o i vodećeg potrla za zapošljavanje u BiH Moj posao.

Prema podacima iz prvog kvartala ove godine, od ukupnog broja objavljenih oglasa na portalu MojPosao.ba, čak 29 posto su činili oni koji su tražili VKV i KV profil. U isto vrijeme, od ukupnog broja oglasa objavljenih u ovoj kategoriji, 23 posto je bilo orijentirano ka poslovima u inozemstvu.

''Najzastupljenije države u kojima su traženi ovi profili radnika su: Hrvatska, Slovenija, Njemačka, te u manjem postotku ostale zemlje EU, UAE i Katar.  Hrvatska i dalje najviše potražuje različite profile radnika iz kategorije ugostiteljstva i turizma, pa tako imamo najviše oglašene pozicije kao što su: konobar, kuhar, sobarica. S druge strane, Slovenija i Njemačka su u potrazi najviše za radnicima iz kategorije elektrotehnika-mašinstvo (CNC operateri, različite vrste elektro/montera), građevinarstva („Tesar“, „Zidar“), proizvodnje (različiti profili proizvodnih radnika), te transporta i logistike („Vozač u međunarodnom transportu“)'', kazali su iz Agencije Kolektiv d.o.o.

''Škola za život''

''Praksa je najvažnija'', upozorava za Bljesak.info Saša Grabovac, ravnatelj Srednje strukovne škole Silvija Strahimira Kranjčevića iz Livna koji ovu školu vodi pod sloganom ''Škola za život''. '' Ona je sve. Moraš imati taj dio u školovanju. Važno je da učenici koji pohađaju ovu školu pored teorije osjete rad, da znaju za što se školuju. Na taj način se razvijaju umovi ovih mladih ljudi''.

Svako ljeto učenici ove škole koji pohađaju smjer turizam i hotelijerstvo, praksu obavljaju u hotelima po Dalmaciji. Njihovi budući elektrotehničari imali su priliku posjetiti i najveći znanstveni laboratorij na svijetu CERN u Ženevi. Ova škola povezala se i s lokalnim poduzetnicima koji nude plaćenu ljetnu praksu učenicima koji izučavaju određeni zanat.

Rijetka su srednja škola u BiH koja se trudi svojim učenicima ponuditi pravo znanje za ono za što se školuju. A suradnjama s drugim poduzetnicima u BiH i Hrvatskoj i bolju priliku za život.

Grabovac ističe djecu treba pripremati za život, a ne vaditi se na zastarjeli plan i program.

''Ti ako nešto ne želiš učiniti uvijek možeš pronaći sto opravdanja da to ne učiniš. Možemo se mi ovdje vaditi na to da su zastarjeli nastavni planovi i programi. Svaki profesor može izmijeniti barem 30 posto tog plana i programa, to  mi i činimo, svake dvije godine pratimo i moderniziramo ih. Za nas to nisu problemi nego izazovi - kod nas su nastavni planovi i programi odlični i svaki profesor sam sebe potiče da radi najbolje i najmodernije, zaključio je.