Pet dragulja nematerijalne baštine pod zaštitom UNESCO-a u Hrvatskoj za koje niste znali

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Mala zemlja za veliku svjetsku baštinu

Doprinos Hrvatske svjetskoj kulturnoj, povijesnoj, prirodnoj, materijalnoj i nematerijalnoj baštini iznimno je velik, uzmemo li u obzir veličinu zemlje i broj stanovnika. Iako je popis nematerijalne baštine u Hrvatskoj poprilično dugačak, izdvojili smo samo pet dragulja za koje možda i niste znali da se nalaze na njemu.

Dvoglasje tijesnih intervala Istre i Hrvatskog primorja

Dvoglasje tijesnih intervala Istre i Hrvatskog primorja kompleksan je stil folklorne glazbe. U svojoj osnovi dvoglasje se zasniva na karakterističnoj boji tona koji se kod vokalne glazbe postiže snažnim pjevanjem djelomice kroz nos. Tijekom izvođenja u obje dionice dolazi do improvizacije, a unisono završeci ili završeci u oktavi ostaju strogo pravilo. Kad vas put dovede u Istru, ne propustite doživjeti autentično iskustvo slušanja ove jedinstvene melodije.

Ojkanje

Pjevanje ojkanje, zastupljeno u hrvatskim krajevima Dalmatinske zagore, izvode pjevači osebujnom grlenom tehnikom drhtanja glasa. Svaka pjesma traje onoliko dugo koliko glavni pjevač može zadržati dah. Melodije se temelje na ograničenim, uglavnom kromatskim, tonskim ljestvicama, a tekstovi pokrivaju različite teme u rasponu od ljubavi do aktualnih društvenih pitanja i politike. Ojkanje duguje svoj opstanak organiziranim skupinama nositelja lokalne tradicije koji nastavljaju prenositi vještine i znanja, predstavljajući svoja sela na smotrama u Hrvatskoj i svijetu.

Tradicijske drvene igračke

Drvene dječje igračke prepoznatljivi su tradicijski proizvodi Hrvatskoga zagorja s dugom poviješću. Upravo su se na ovim prostorima u 19. st. razvila osebujna umijeća izrađivanja igračaka, koja su se u pojedinim selima kao što su Laz, Stubica, i Marija Bistrica zadržala sve do današnjih dana. Način izrade prenosio se u određenim obiteljima iz generacije u generaciju i zadržao do danas. Za njih je karakteristično da ih izrađuju ručno muškarci, a većinom ih oslikavaju žene. Nikada ne mogu biti dvije u potpunosti identične jer je svaka ručni rad. Kao materijal koristi se meko drvo iz neposredne okoline, vrba, lipa, bukva i javor, koje rukotvorci nakon sušenja tešu, a zatim uz pomoć drvenih ili kartonskih šablona posebnim alatom režu i oblikuju. Pri oslikavanju se služe ekološkim bojama, a kao podlogu najčešće koriste crvenu, žutu ili plavu. Prekrasan suvenir Hrvatskog zagorja poželjet će svako dijete, ali i dijete u vama.

Klapsko pjevanje

Klapsko pjevanje je tradicijsko višeglasno homofono pjevanje bez pratnje instrumenata. Fenomen klapskog pjevanja kontinuirana je i relativno stara pojava a kakvog ga poznajemo i danas, formira se sredinom 19. stoljeća, u vrijeme kada su se profilirali kulturni i glazbeni identiteti mediteranskih gradića na našoj obali i otocima, posebice u Dalmaciji. Klapske pjesme su homofoni, a capella napjevi, prepoznatljivi po svojoj unutrašnjoj glazbenoj strukturi, kretanju melodijskih linija glasova, harmonijskoj konstrukciji i sadržaju tekstova napjeva. Tekstovi klapskih pjesama uglavnom su ljubavni, a kreću se od poetskih, vedrih, optimističkih i šaljivih do tekstova pretjeranog sentimentalizma. Stil pjevanja je s vremenom evoluirao od tipično tradicijskog oblika pjevanja i postojanja klapa, do stručno postavljenog i organiziranog oblika pjevanja.

Nijemo kolo

Teški, ali posve ritmični udarci opanaka, tradicionalne kožne obuće po plesnom podiju naznake su plesačima, kojih zna biti i do dvadesetak, da se u kružnom kretanju ubrza ili uspori korak, ovisno o inspiraciji. Posebna je atrakcija nijemog kola povremeno poskakivanje plesača uvis i premetanje koraka, a nijemo kolo u nekim prilikama može pratiti tradicionalno ojkanje u pozadini, čime se ovakav tip plesa pretvara u raskošno izlaganje lokalne tradicije. Vjeruje se da je nijemo kolo zapravo nastalo kao izraz protesta prema raznim osvajačima koji nisu dopuštali glazbenu pratnju plesačima, ali i kao znak povezanosti sa škrtom zemljom na kojoj su opstali, a o tome koliko je inat važna odrednica i dio tradicije ovdašnjih stanovnika možda najbolje „progovara“ upravo nijemo kolo i njegovi teški udarci nogom o zemlju.

Bogata riznica nematerijalne baštine

Hrvatska nematerijalna baština obogatit će vaše iskustvo posjete Hrvatskoj. I svaki kraj skriva svoje blago koje je UNESCO prepoznao kao jedinstveno. Prilikom idućeg posjeta Hrvatskoj obogatite svoj boravak doživljajima koje vam može pružiti bogatstvo kulturnog naslijeđa.