BiH po turizmu može biti kao Švicarska, Italija, Austrija...

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Krajem prošlog milenija pojavila se pjesma Petra Graše koja je u sebi sadržavala i potrese i nemire, a i rat.

Iako je to bila laganija pop pjesma za šire mase, slušajući je iz ove perspektive djeluje klincima iz onog vremena kao da je predvidjela i pandemiju i sukob od kojeg se ledi krv u žilama, a odvija se nekoliko stotina kilometara od naših prostora.

Međutim, njezini stihovi govore i: Zašto ne bi ja i ti, daleko od sviju negdje pobjegli?

I upravo otkad je krenuo kaos 2020. godine, počelo se i "bježati", ali iz gradskih sredina, s asfalta kojim jure automobili, onamo gdje tih zvukova koji remete san nema.

Školovanje kadrova

Opustošena sela u kojima su stare, ruševne kuće opet hit, a i nastambe koje su nekad bile dom, opet se u to pretvaraju, te nasljednici onih koji su tu nekada čuvali svoj mir ispravljaju pogreške i aktiviraju te kuće za život.

A ono što je najzanimljivije, neki su u tim starim kućama prepoznali dodatni izvor prihoda jer osim što povremeno i oni u njima odmaraju, oni ih i iznajmljuju.

Podsjetit ćemo na predavanje Nedjeljka Pinezića u Grudama netom prije pandemije, kada je koronavirus već vrebao iz prikrajka, ali tada nismo o njemu, uglavnom, ništa znali.

Bilo je to u studenome 2019. kada je govorio za područje Hercegovine, a može se primijeniti i u šire okvire, da ona može biti "mala Švicarska", a onda je sve objasnio na temelju malih švicarskih, talijanskih, njemačkih, austrijskih gradova..., piše Večernji list.

''Čuli ste za Saalbach. Početkom 20. stoljeća imali su jako velik pad stanovništva, na 1000, a onda su u 40 godina radili na promociji zimskog turizma. Povećao se broj ljudi, kvaliteta života se poboljšala, infrastruktura popravila... Zatim mali planinski grad Ettal. Sami su organizirali mljekaru pa ljudi s tih prostora uzgajaju autohtono govedo, a od njih se i otkupljuje mlijeko. Milijun i pol litara mlijeka se proda godišnje, a godišnje ih posjeti 60 tisuća ljudi. Od toga imaju prihode milijun i pol eura pa je mala, krhka sredina sačuvana od depopulacije. I ljudi koji rade u tvrtkama tu imaju barem dvije krave i bave se stočarstvom.

Zatim, ako govorimo o Južnoj Štajerskoj. Spojili su poljoprivredu, brendirali proizvode, a nakon 10 godina porastao je broj stanovnika i imaju čak više članova obitelji od austrijskog prosjeka za 17 posto. U školama se tamo obrazuju kadrovi koji trebaju tom prostoru i često nema visokih škola.

U talijanskoj regiji Trentino svi moraju nositi marketinški znak te regije i najveći su proizvođač najkvalitetnijih sorti jabuka. Imaju više malih obiteljskih hotela koji počivaju na tri elementa: jedno je arhitektura, drugo hrana i treće užitak u prirodi. Nezgodan kraj pretvorili su u Pepeljugu", kazao je na tom predavanju Pinezić i naglasio kako je važno da se ljudi ruralnih područja drže zajedno te da vole svoj kraj.

Upravo je hercegovački mentalitet i svoj kraj objasnio kao važan za uspjeh turizma ovdje. Na kraju krajeva, BiH ima mnoge ljepote, i planine i more i netaknutu prirodu. A i iz nekih "udaljenijih krajeva" sve je blizu.

Svjetlija budućnost

Zašto je ovo sve važno? Zato što je Svjetsko vijeće za putovanje i turizam (WTTC) objavilo da će u idućem desetljeću u turizmu biti otvoreno 126 milijuna novih radnih mjesta te će svako treće novo radno mjesto biti povezano s tim sektorom.

A gledajući ovu i iduću godinu, WTTC predviđa svjetliju budućnost s obzirom na to da će i BDP i zaposlenost dostići razinu prije pandemije do iduće godine...

Naravno, sve prognoze temelje se na cjelokupnom smirivanju situacije jer zdravstvena kriza je pod kontrolom ili više ne predstavlja prijetnju za zdravlje kao dok smo se suočavali s izvornim COVID-19 i njegovim nasljednicima do omikrona, međutim, rat još traje...

Bez obzira na to, ako BiH nastavi ulagati u ovaj sektor, može biti turistička oaza za mnoge, država u kojoj će mnogi tražiti bijeg od zbilje koja okružuje neke od najjačih zemalja Europe i svijeta.