Korona u Hercegovini: Restorani i kafići puni, a cjepiva nema

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Prohladni siječanjski dani u tople domove zatvorili su stanovnike najvećega grada na Neretvi.

Noćni život je zamro. Na snazi su mjere zabrane kretanja koje se provode od 23 sata do 6 sati ujutro.

Ali, kada prođe policijski sat, stječe se dojam da Mostar živi "staro normalno" i, da nema policijskog sata, nitko i ne bi pomislio da i u ovom dijelu svijeta vlada pandemija koronavirusa.

Ugostiteljski objekti su puni, sve trgovine rade, tržni centri također, klubovi... U kafićima i restoranima gosti sjede bez maski, razmaka među stolovima nema, tu i tamo netko nosi masku na licu, uglavnom starije osobe.

"Ma sve je ok. Ne fali nam ništa osim kasnih noćnih izlazaka, zabave i koncerata i tu smo mi mladi zakinuti, ali valjda i ovo neće još dugo potrajati", kazala je studentica Valentina A. iz Kiseljaka.

Inače, Mostar je studentski grad u kojem je prije korone živjelo 10.000 studenata iz cijele BiH i Hrvatske.

Sad je situacija drukčija jer se nastava većinom odvija na daljinu pa je osjetno manje i mladih u gradu.

Nastava u srednjim i osnovnim školama polako se vraća u normalu. U Zapadnohercegovačkoj županiji, koja je oslonjena na Hrvatsku, zaraženih gotovo da i nema pa se i nastava normalizira.

Slično je i u Hercegovačko-neretvanskoj županiji s Mostarom kao središtem u kojem je školski sat ograničen na 30 minuta, ali se barem nastava više ne izvodi na daljinu.

Sve su učestaliji i zahtjevi roditelja i nastavnog osoblja da se i ovdje nastava vrati u normalu.

U čemu je kvaka? Za razliku od društvenog života, kulturni život je posve zamro.

Podatak da u Mostaru nijedan koncert nije održan od izbijanja pandemije dovoljno govori u kakvoj su se situaciji našli glazbenici i izvođači.

Sporadične live svirke po lokalima i diskotekama ne računamo jer su ilegalne, a veliki urbani festival Mostar Summer Fest organizirao je samo jedan koncert (Let 3) za ograničen broj ljudi, tek toliko da se ne prekine kontinuitet manifestacije.

Ostali festivali filmski, kazališni, glazbeni premješteni su na online platforme. Sličnu situaciju smo zatekli u Hrvatskome narodnom kazalištu Mostar.

- Situacija se u posljednje vrijeme malo popravila, ali je i dalje daleko od normalne. I dalje obavljamo sve naše redovite aktivnosti, ali pod posebnim režimom. Broj gledatelja u dvorani i uvjete igranja predstava smo prilagodili propisanim mjerama. Predstave su nešto rjeđe, ali i dalje nastojimo zadržati kontinuitet igranja i produkcije novih predstava. Upravo smo u završnoj fazi priprema nove predstave "Ja od jutra nisam stao" koju režira mladi hrvatski redatelj Dražen Krešić po tekstu Une Vizek, a koja će imati premijeru krajem siječnja ove godine" - kazao je za Večernji list ravnatelj HNK Mostar Ivan Vukoja.

Društveni se život koliko-toliko odvija normalno, brojke novozaraženih su u konstantnom padu kao i broj pacijenata u bolnicama iako cjepiva još nema, a iza nas su blagdani. Svi se pitaju u čemu je kvaka? Možda u higijenskim navikama ili u imunitetu "krda".

"Da, imamo manji broj COVID pacijenata u bolnici u odnosu na studeni i početak prosinca. A, o tome jesu li i simptomi blaži, ne bih mogao sa sigurnošću govoriti", kazao je za 'Večernjak' dr. Siniša Skočibušić, jedan od onih heroja u bijelom koji od početka pandemije liječi pacijente u COVID bolnici SKB Mostar.

Poznati mostarski slikar i kroničar društvenih zbivanja Marin Topić od početka izbijanja pandemije bio je zagovornik liberalnih mjera, po uzoru na Švedsku.

I danas slično razmišlja: - U biti, problem je i s izborima u Mostaru i s pandemijom tko broji. Pronađite brojače, tko broji zaražene virusom i glasačke listiće i tu ćete dobiti odgovor na ta pitanja. Iza svega stoje moćnici koji osuđuju sve koji sumnjaju i vjeruju u teorije zavjere. Kod njih je "kamen mudrosti", a svijet otkad postoji, od Adama i Eve, Kaina i Abela, počiva na zavjerama i tako sve do današnjeg dana - u svom stilu komentira Topić.

Dok je Europa nadomak novog lockdowna, BiH razvija strategije i radi na organiziranju zimskog turizma.

Budući da su sva svjetska skijališta zatvorena, mnogi skijaši, uključujući i Hrvate, pohrlili su na bosanskohercegovačke planine, piše 24sata.hr.

Domaćini su vrlo dobro shvatili vrijednost ovog turizma i odlučili iskoristiti najbolje od njega. Pa su tako odlučili malko povisiti cijene na skijalištima.

Turistički djelatnici očekuju još veći porast gostiju, kao i još padalina koje će ima omogućiti da sezonu produže i na veljaču i ožujak.

"Očekujemo još padalina i imamo sve uvjete da ova sezona bude jedna od boljih u posljednjih deset godina. Ponašamo se kao svi veliki ski-centri u svijetu i pravimo zajedničku ponudu.Ova sezona će biti dobra, prije svega zbog vrhunski pripremljenih staza", poručuju iz bosanskohercegovačkih skijališta.