Građani zabrinuti
Talijanski grad zabranio pristup svojoj najvećoj znamenitosti, strahuju da bi se nakon gotovo 1000 godina mogla urušiti
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Među brojnim prekrasnim talijanskim gradovima, Bologna je ostala prilično nerazvikana i nešto manje posjećena. Štoviše, čak je svojedobno proglašena najpodcjenjenijom destinacijom na svijetu. Grad je prava riznica baštine i nevjerojatne arhitekture koja odolijeva zubu vremena. U gradu se nalaze čak 24 srednjovjekovne kamene kule, te dva tornja koja su postala simbol grada – Garisenda i Asinelli. No, ovih je dana pristup tornjevima zabranjen zbog straha za sigurnost prolaznika i posjetitelja!
Gradske vlasti zatvorile su proteklog vikenda pristup srednjovjekovnom tornju Garisenda i ulicama oko njega navodeći kao razlog zabrinutost za sigurnost zbog lošeg stanja građevine, piše portal The Mayor.
Upravo je taj toranj, visok 48 metara, jedan od najprepoznatljivijih u panorami grada, zajedno sa svojom "kulom blizankom", nešto višim tornjem Asinelli. Navodno su senzori u drevnoj kuli oglasili alarm koji ukazuje na to da postoji sve veća količina "zabrinjavajućeg kretanja strukture", piše Putni kofer.
Dosad izdvojeno 5 milijuna eura
Gradske vlasti pokušavaju umiriti javnost, ukazujući na to da ne postoji opasnost od neposrednog urušavanja zgrade. Tvrde da posjetitelji i prolaznici nisu izravno ugroženi, te da se toranj "ljuljao i naginjao otkako je izgrađen," prenosi The Mayor.
Najavili su da će učiniti sve da sačuvaju vrijedne tornjeve, a jedan od koraka mogla bi biti i potpuna zabrana prometa u njihovoj blizini. Za jačanje temelja tornjeva dosad je izdvojeno oko pet milijuna eura, prenosi Putni kofer.
Tornjevi izgrađeni u 12. stoljeću
Toranj Garisenda visok je 48 metara, no u prošlosti je bio još viši i dosezao je punih 60 metara. Međutim, u 14. stoljeću je smanjen jer je utvrđeno da je izgrađen na nestabilnom tlu.
Čak i u svojoj originalnoj visini bio je manji od "blizanca", tornja Asinelli koji je visok impresivnih 90 metara. Oba su tornja izgrađena u 12. stoljeću od strane dvije bogate bolonjske obitelji, čija imena i danas nose.