Gospodarstva ako se sjete, sjete: Što znači Isovićevih 11 točaka za spas ekonomije?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U jeku krize izazvane koronavirusom, mnogi su se zapitali što će biti s ekonomijom u BiH, ako znamo da je ona i bez pandemije bila slabašna i ranjiva.

Jedan od onih koji su se prošloga tjedna oglasili s prijedlogom mjera bio je i v.d. direktora Porezne uprave FBiH Šerif Isović.

Predlažući žurne izmjene Zakona o proračunima i izvršenju proračuna, Isović zagovara da se sva neutrošena namjenska i nenamjenska sredstva na računima budžeta FBiH, županija i općina za projekte koji nisu započeti ili za koje nisu izdane fakture i narudžbe dobavljačima, oslobode i stave na raspolaganje poreznim obveznicima na ime kratkoročnih beskamatnih pozajmica za isplate plaća, nabavke prehrambenih roba (prema službenim podacima ovih sredstava kod komercijalnih banaka ima više od jedne milijarde KM).

Poduzetnicima bi, naravno, dobro došla svaka pomoć države, ali uzimanje pozajmice (pod uvjetom da je ovaj prijedlog izvodiv), makar i beskamatne znači samo malo predaha, a ne i istinsku pomoć za izgubljeno na strani realnog sektora. Primjerice, u većini zemalja Europske unije vlade će poduzećima davati jednokratne bespovratne iznose na ime pomoći.

Plaćanje PDV uz dodatnih 20 dana odgode?

Nadalje, direktor Porezne uprave predlaže i hitnu izmjenu zakona o PDV-u, kako bi se propisao rok za podnošenje PDV prijava i uplatu PDV-a do kraja mjeseca za prethodni mjesec, te medicinsku opremu i lijekove osloboditi plaćanja PDV-a do proglašenja prestanka stanja nesreće ili uvesti kontingente.

Ova izmjena značila bi samo prolongiranje plaćanja PDV-a za 20 dana, a poduzetnici su izišli s prijedlogom da se PDV plaća tek po naplati izdane fakture, što im onda jamči sigurnost da će državi proslijediti realan iznos, odnosno onaj koji su i naplatili, a ne onaj koji je obračunat.

Što se tiče prijedloga o hitnoj izmjeni Zakon o porezu na dohodak i Zakon o doprinosima, čini se kako on sadrži dosta potencijala.

Izmjene bi omogućile isplatu plaće bez uplate poreza na dohodak i doprinosa svim poslodavcima kojima je zabranjen rad i koji imaju pad prihoda više od 20 posto, a ne otpuste radnike za mjesece veljaču, ožujak i travanj. Porez na dohodak i doprinose za ove mjesece uplatiti do 30. lipnja 2020. godine, odnosno u roku od 60 dana od dana proglašenja prestanka stanja nesreće u FBiH.

S obzirom da je veljača već odavno prošla, a uskoro će i ožujak, možda ne bi bilo loše ovaj prijedlog malo preraditi, kako bi poduzetnici uistinu dobili jedan tromjesečni predah po pitanju uplate doprinosa i poreza na dohodak.

Također, prijedlog da se sve porezne obveznike, kojima je zabranjen rad, oslobodi plaćanja akontacije poreza na dobit za mjesece ožujak, travanj i svibanj 2020. godine, odnosno za mjesece do dana proglašenja prestanka stanja nesreće u FBiH, plus 30 dana, naoko je velikodušan.

Stvar je u tome da poduzetnici opet ne dobivaju ništa, jer prolongiranje od 90 dana ti je samo neka vrsta podsjetnika da ipak moraš platiti, samo s odgodom. Radi se o tome da gospodarstvu treba vratiti novac, a ne biti strpljiv s naplatom poreza i doprinosa.

Banke, depoziti, krediti i kamate

Direktor Porezne uprave FBiH predlaže i hitnu izmjenu Zakona o zateznim kamatama na javne prihode, odnosno da se propiše moratorij na obračun zateznih kamata na javne prihode od tri mjeseca, odnosno u roku od 60 dana od dana prestanka proglašenja stanja nesreće u FBiH, a kamatu od 14,6 posto godišnje ili 0,04 posto dnevno, koliko sada iznosi, smanjiti minimalno na 10 posto, koliko iznosi i zatezna kamata na dužničko vjerovničke odnose u privredi.

Realno, poduzetnike koji inače uredno rade i nemaju problema sa zateznim kamatama, ovo ne može previše impresionirati.

Što se tiče prijedloga o hitnoj izmijeni Zakona o bankama, odnosno propisivanu moratorija za povrate kredita na period dok traju mjere, odnosno na period od minimalno 60 dana bez prava obračuna bilo kakvih kamata ili troškova u ovom periodu, svaka dobra banka će ovo ionako najvjerojatnije uraditi kako ne bi ugrozila svoje klijente.

Također se predlaže zabraniti bankama iznošenje gotovine iz BIH do dana prestanka proglašenja stanja nesreće u FBiH. Iznošenje gotovine dozvoliti samo uz suglasnost Centralne banke BiH. Ovaj prijedlog ima smisla, ali čini se kako će se to poštovati čak i bez izmjene zakonskih propisa. No, nije loše sve to i zakonski pokriti.

Prijedlog koji kaže kako hitno treba izmijeniti Zakon o plaćama državnih službenika i smanjiti plaće za, primjerice, deset posto, a ova sredstva usmjeriti u fond za oporavak privrede, zvuči u bh. uvjetima kao nemoguća misija, ali bilo bi uistinu interesantno ukoliko ga vlada uspije provesti. S tim da je smanjenje od deset posto premalo.

Dalje, prijedlog o hitnoj izmijeni Zakona o javnim poduzećima, kako bi se propisalo da subjekti kojima je zabranjen rad svoje fakture za mjesece ožujak, travanj i svibanj mogu platiti bez obračuna zateznih kamata u roku od 90 dana ili da plate 50 posto fakture, a ostatak u roku od 90 dana, od dana prestanka proglašenja stanja nesreće u FBiH, opet znači samo i jedino - prolongiranje.

Gospodarstvenici, u biti, ne dobivaju nikakvu novčanu olakšicu. Uostalom, ako je nekome zabranjen rad on i nema velike troškove komunalija.

Mali predah do sljedeće agonije

Jednako tako, osim predaha, ne dobivaju praktično ništa ni po prijedlozima:

- Uvesti prekid trajanja rokova za sve upravne i druge postupke koji dospijevaju od 19. ožujka 2020. do 15. travnja 2020. godine, odnosno dok traje proglašenja stanja nesreće u FBiH, plus deset dana nakon kojih normalno počinju teći rokovi.

-  Sve rokove za podnošenje svih poreznih prijava produžiti za 60 dana, odnosno dok traje proglašenje stanja nesreće u FBiH, plus deset dana.

-  Obustaviti do 31. svibnja 2020. godine sve javne prodaje imovine u prisilnoj naplati, odnosno dok traje proglašenja stanja nesreće u FBiH, plus 20 dana.

Ne dobivaju iz prostog razloga je u prijedlozima nigdje nije ugrađena mogućnost da gospodarstvenici budu nečega oslobođeni.

Oni koji prežive krizu imat će, dakle, i dalje velike probleme s plaćanjem uposlenika, poreza i doprinosa, ali i drugih troškova poslovanja, posebno u segmentu obveza prema proračunima i bankama.

Oni koji ne prežive krizu, izazvat će sebi i društvu velike probleme i što je veći broj takvih, veći je i broj nezaposlenih i socijalno ugroženih.

Naravno, vlasti imaju paralelni socijalni program za one koji ostanu bez posla, ali je i tu pitanje kolika je financijska snaga entiteta i županija.

Generalno gledano, slaže se većina ekonomista, one države koje krizu izazvanu pandemijom koronavirusa budu amortizirale spašavanjem ekonomije, najbolje će spasiti i sve ostale segmente društva.