Čudan put
Kamenolom nad Donjom Jablanicom: Sve je krenulo 2006., bio je čak i javni interes općine
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Kamenolom iz Donje Jablanice od koga se nakon tragedije ograđuju sve razine vlasti, počeo je s radom 2002., a dokumenti, koje je Radio Slobodna Europa (RSE) imao na uvid, pokazuju da je po svemu sudeći do 2008. imao dozvolu vlasti Federacije Bosne i Hercegovine.
Javni interes
Također, nalazi se na državnom zemljištu kojim raspolaže poduzeće u većinskom vlasništvu kantonalne vlade, dok su njegov rad općinske vlasti 2006. okvalificirale kao "javni interes općine".
Pročitajte još
Kamenolomom, koji je nakon poplava pod istragom Tužiteljstva, upravlja obiteljska kompanija Dženana Honđe koji nije odgovarao na telefonske pozive i poruke za razgovor za RSE.
Nije odgovarao ni na kucanje i poruku ostavljenu na vratima njegovog stana u Jablanici.
Kamenolom je izgrađen 2002. na parceli koja je u posjedu poduzeća "Šumarstvo Srednje-neretvansko", u kome 51 posto vlasništva ima Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona.
"Ono je u posjedovnomu listu upisano kao posjednik na parceli, dok je vlasnik zemljišta država BiH", potvrdili su to iz Vlade HNK-a za RSE.
Policija zabranila
No, iz kantonalne vlade tvrde da nemaju informacije na koji je način dio parcele ustupljen kamenolomu.
U poduzeću "Šumarstvo Srednje-neretvansko" nisu odgovarali na telefonske pozive, a u uredima u Jablanici nije bilo nikoga tijekom posjete novinara RSE, 24. listopada.
Kantonalni ministar gospodarstva Zanin Vejzović kazao je kratko u telefonskom razgovoru da je "policija zabranila iznošenje bilo kakvih informacija".
"Policija je dolazila, izuzela svu dokumentaciju. To su papiri koji su otišli prema Tužiteljstvu i meni su dalje ruke svezane", naveo je za RSE.
Odgovornost za dva desetljeća rada kamenoloma negira i lokalna vlast u Jablanici, a načelnik u proteklom mandatu Damir Šabanović ponavlja da su sve dozvole u nadležnosti kantonalne vlasti.
"Općina nije nadležna za dozvole, a istraga traje", kazao je za RSE.
Kamenolom u općinskim dokumentima
No, jablanički kamenolom spominje se i u općinskim dokumentima iz 2006. godine. Tada je Općinsko vijeće dalo pozitivno mišljenje za dodjelu koncesije kamenolomu mramoriziranog dolomitnog krečnjaka.
Prema odluci koja je objavljena u općinskom Službenom glasniku, projekt je tad okvalificiran kao "javni interes općine".
Salem Dedić, koji je u to vrijeme bio općinski načelnik, nije želio za RSE govoriti o ulozi koju je imala lokalna vlast u radu kamenoloma.
Idriz Čilić, dugogodišnji neovisni vijećnik, tvrdi, pak, da nakon pozitivnog mišljenja Vijeća, koncesija nikada nije dodijeljena.
"Davno je to bilo, ali čini mi se da nismo o tome nešto posebno razgovarali i da je on bio nešto posebno pod našom prismotrom", kazao je Čilić.
No, ističe da su sve razine vlasti morale u arhivama pronaći dokumentaciju koja se odnosi na njegov rad i javnosti predočiti kompletne informacije.
"Međutim, sad će vjerojatno postojeća garnitura vlasti reći da to nije bilo u njihovom periodu i nije ih briga za ono prije. Treba sve pročešljati, pa da vidimo ima li odgovornosti u institucijama vlasti", kaže on.
Federalna dozvola
Nedugo nakon poplava u Jablanici, Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona objavila je informaciju u kojoj navodi da nikada nije dala koncesiju za kamenolom u Donjoj Jablanici, iako je to firma "Sani" od nje nekoliko puta tražila.
RSE navodi da, sudeći prema dokumentu Federalne uprave za inspekcijske poslove koji datira iz 2008. godine, a koji je nakon poplava objavila organizacija "Eko akcija", kamenolom u Jablanici u tom periodu imao dozvolu vlasti entiteta Federacija BiH.
U dokumentu stoji da je firma "Sani" imala Rješenje za odobrenje istraživanja i eksploatacije od Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, čime je bio uvršten na listu legalnih kamenoloma u Federaciji BiH.
No, u tom spisu nema podataka o tome kada je kamenolomu odobrenje dodijeljeno i na koje razdoblje.
"Odobrenjem se definira eksploatacijsko polje i svi kamenolomi koji u Federaciji posjeduju ovakvo odobrenje smatraju se legalnim i federalni rudarski inspektori imaju nad njima nadzor", navedeno je u dokumentu Federalne uprave za inspekcijske poslove.
U Prostornoj osnovi
No, federalni ministar rudarstva, energije i rudarstva Vedran Lakić negirao je da je Ministarstvo izdalo rješenje, tvrdeći za RSE da ga nema u evidenciji.
Iz Federalne uprave za inspekcijske poslove naveli su, pak, da nemaju arhiviranu dokumentaciju iz tog razdoblja i da ne mogu potvrditi njegovu autentičnost.
Kamenolom u Donjoj Jablanici spominje se, također, u Prostornoj osnovi HNK u dijelu koji govori o površinskim kopovima kao "vrlo opasnim destruktorima".
Nekoliko dana nakon poplava u Donjoj Jablanici, kantonalno Tužiteljstva otvorilo je predmet kojim, uz ostalo, obuhvaća rad kamenoloma.
Iz Tužiteljstva su za RSE naveli da je naređeno geološko vještačenje, kao i da se očekuju rezultati obdukcije tijela žrtava.
Po naredbi suda, policija je iz kantonalnog Ministarstva gospodarstva izuzela dokumentaciju o poslovanju firme "Sani" koja je upravljala kamenolomom.
Traka na vratima
Ta firma se nalazi na obali rijeke Šanice, nedaleko od Donje Jablanice, a novinari RSE 24. listopada u njoj nisu zatekli nijednog radnika, iako ih ima pet, prema podacima iz dostupnih gospodarskih baza.
Na vratima kompanije tada je bila tek traka s natpisom "Tamper Evident Tape", a u dvorištu ostaci bijelog kamena.
Radnici iz obližnje kompanije, registrirane, također, za obradu kamena, kazali su neslužbeno da je traku postavila inspekcija.
No, RSE za to nije mogao dobiti potvrdu iz nadležne kantonalne inspekcije, kao ni odgovor na pitanje zašto je izostao pečat i pisana obavijest, kao uobičajena praksa prilikom inspekcijskog nadzora.
Željko Rangelov, kantonalni rudarski inspektor, o tome nije želio govoriti, kao ni o nadzoru kamenoloma proteklih godina.
"Ne mogu davati nikakve informacije dok istraga traje. Veoma su to osjetljive stvari", kazao je u kratkom telefonskom razgovoru za RSE.
Put preko privatnih parcela
Upit o tome tko je postavio traku na vrata jablaničke firme RSE je poslao i Tužilaštvu HNK, ali odgovora, također, nije bilo.
U međuvremenu, traka je uklonjena s vrata firme, a prilikom ponovne posjete novinara RSE tom području, 1. studenog, nije bilo radnika.
Pristupni put prema kamenolomu prekopan je preko 20 privatnih parcela, a iz evidencije Federalne uprave za geodetske poslove može se vidjeti da su u vlasništvu mještana tog sela.
Stanovnik Donje Jablanice, koji je pristao govoriti pod uvjetom anonimnosti, za RSE kaže da nitko nije amnestiran odgovornosti te ističe da su pojedini stanovnici povremeno i radili u kamenolomu.
Sami sebi kopali grob
"Sjekli smo šumu gore, tako da smo i mi sami sebi kopali grob, ne znajući. A naravno da je kriv i on i vlasti koje su mu dozvoljavale da kopa dva desetljeća iznad naselja", kaže on.
Na upit je li u proteklih deset godina bilo podnesenih krivičnih prijava zbog nelegalnog rada kamenoloma, RSE nije dobio odgovor ni iz kantonalnog Tužiteljstva ni Ministarstva unutarnjih poslova.
Nakon bujičnih poplava u Jablanici, kantonalna Vlada je objavila da je inspekcija proteklih godina više puta kontrolirala kamenolom.
Tako je, kako je navedeno, 2009. zabranila njegov rad i zapečatila ga, dok su dvije godine kasnije inspektori izdali i prekršajni nalog od 5.000 maraka za ovu kompaniju.
Kazne i poticaji
Posljednji inspekcijski nalog je, kako se navodi, bio prije tri godine kada, kako se ističe, nije bilo "vidljivih znakova izvođenja radova".
Inače, u zakonima o rudarstvu Federacije i HNK propisane su kazne od 10.000 do 15.000 maraka za kompanije koje eksploatiraju mineralne sirovine bez dozvole.
Iz kantonalne inspekcije, kao ni Vlade HNK-a, RSE nije uspio dobiti odgovor zašto su izricane niže kazne od onih koje su propisane zakonom.
Kantonalne premijerka Marija Buhač kazala je da ne može govoriti dok traje istraga Tužiteljstva. No, za RSE je potvrdila da nije pokrenula utvrđivanje bilo kakve odgovornosti za propuste u nadzoru u radu kamenoloma.
"Nakon nalaza tužiteljstva imat ćemo konačan stav i o kamenolomu i svemu. Dok se istraga ne završi, nećemo ništa poduzimati", kazala je za RSE.
Inače, firma koja upravlja kamenolomom u Jablanici proteklih godina je dobivala i poticaje od kantonalne i entitetske vlasti.
Vlada HNK-a je iz proračuna prošle godine izdvojila 14.000 maraka za "tehnološki razvoj i digitalizaciju".
No, tvrde da time nisu poticali eksploataciju kamena u kamenolomu, već Honđinu firmu koja je rezala i oblikovala kamen.
Firma je i 2020. godine dobila poticaj, od oko 3.500 eura, od Ministarstva energije rudarstva i industrije FBiH, kao dio pomoći izvoznicima, navodi Radio Slobodna Europa.
