Investicije

Još jedan američki izvještaj o BiH: Dobro razmislite prije ulaganja!

Više od 550 poduzeća u državnom vlasništvu i napuhan javni sektor istiskuju privatni sektor.
Gospodarstvo / Ulaganja | 26. 07. 2024. u 13:46 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Američki State Department objavio je izvještaj o investicijskoj klimi u BiH za 2024. godinu u kojem se navodi kako je BiH otvorena za strana ulaganja, ali da bi uspjeli, ''investitori moraju prevladati značajne izazove uključujući endemsku korupciju, složene zakonske/regulatorne okvire i strukture vlasti, netransparentne poslovne procedure, nedovoljnu zaštitu imovinskih prava i slab pravosudni sustav pod neprikladnim utjecajem etnonacionalističkih političkih stranaka i njihovih pokroviteljskih mreža.

Veliki teret poslodavcima

Navodi se kako BiH nudi liberalan trgovinski režim, a njena pojednostavljena poreska struktura ima jednu od najnižih stopa u regiji (17 posto PDV-a i 10 posto paušalnog poreza na dohodak), ali poslodavci snose veliki teret za socijalne doprinose. Značajna migracija radne snage stvorila je izazove u zapošljavanju. Više od 550 poduzeća u državnom vlasništvu i napuhan javni sektor istiskuju privatni sektor.

''Složene institucionalne, političke i teritorijalne strukture BiH kompliciraju ekonomski pejzaž zemlje i odvraćaju strane investitore. Etničke tenzije su visoke dok se etnonacionalistički politički lideri bore da osiguraju ili zadrže kontrolu nad određenim institucijama. U tom kontekstu, institucije na državnoj razini su napravile mali napredak u provođenju neophodnih reformi za jačanje poslovnog okruženja.

BiH je postala zemlja kandidat za članstvo u EU 2022. godine, a u martu 2024. godine Europsko vijeće je odobrilo otvaranje pristupnih pregovora uz uvjet da BiH ispuni određene dodatne korake. Odluka je široko priznata kao politička, a ne kao odraz značajnog napretka u neophodnim reformama. BiH nije članica Svjetske trgovinske organizacije (WTO).

Opet po RS

Potezi entiteta Republika Srpska da protuustavno preuzme kontrolu nad državnom imovinom i ponovljene i eskalirajuće prijetnje predsjednika RS Milorada Dodika da odvoji RS od BiH također su povećale tenzije.

Ove radnje, u kombinaciji s prijetnjama RS da će se povući iz državnih institucija i formirati paralelna entitetska tijela poput Agencije za lijekove i medicinsku opremu RS, prijete stvaranjem zakonskih nejasnoća koje dodatno kompliciraju poslovno okruženje, narušavaju privredu i ometaju ulaganja.

Investitori bi, navodi se, trebali provesti adekvatan due diligence. Ovo uključuje izbjegavanje izloženosti pojedincima i entitetima pod sankcijama SAD-a i pojašnjavanje prava vlasništva nad zemljištem i statusa sub-nacionalnih institucija kako bi se izbjeglo upletanje u potencijalno nezakonit i/ili neustavan aranžman. Pozivaju se potencijalni investitori da pročitaju pravne preglede i izjave visokog predstavnika.

Lošiji od regije

Gospodarstvo BiH bilježi nižu razinu rasta u odnosu na konkurente u regiju. Prema procjenama Svjetske banke, očekuje se rast realnog BDP-a od 2,8 posto u 2024. godini i 3,4 posto u 2025. godini.

Gospodarstvo BiH nije doživjelo značajnije izravne učinke ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine i pokazuje otpornost u teškom okruženju, uz pomoć viših realnih plata, kontinuirane podrške politici, blagog oporavka privatnih investicija i turizma. Ipak, izgledi za njen ekonomski oporavak otežani su pogoršanjem vanjskog okruženja, povišenom inflacijom i strožim uvjetima komercijalnog financiranja.

Inflacija

Prosječna stopa inflacije u BiH pala je sa 14,0 posto u 2022. na 6,1 posto u 2023. godini, ali i dalje utječe na potrošačku korpu. Očekivano usporavanje gospodarstva u 2024. godini na izvoznim tržištima EU također predstavlja ozbiljne rizike, jer je BiH usko vezana za europske lance vrijednosti i prvenstveno izvozi robu, a ne usluge. To bi negativno utjecalo i na domaću potražnju i na doznake velike dijaspore u zemlji.

BiH također ima relativno nisku razinu izravnih stranih ulaganja (FDI). Usprkos blizini EU, napretku na njezinom putu ka EU i tradicionalnim trgovinskim vezama sa zemljama EU, razinu izravnih stranih investicija je veoma nizak. Kao primarni razlozi ističu se politička trvenja i nestabilnost, slab pravosudni sistem, endemska korupcija, te složen i fragmentiran pravni i regulatorni okvir.

Rascjepkana vlada

Rascjepkana vlada u BiH nema ni kapacitet ni političku volju da se posveti pružanju adekvatnih poticaja ili dobrog okruženja za investitore. Poduzeća koja žele poslovati u cijeloj državi suočavaju se s tehničkim i administrativnim preprekama i često moraju dobiti iste licence ili dozvole u svakom entitetu i plaćati niz različitih poreza i naknada.

Između 1994. i 2023. godine u BiH se slilo oko 10 milijardi dolara direktnih stranih ulaganja. Prvih pet povijesnih investitora u BiH su Austrija, Hrvatska, Srbija, Slovenija i Njemačka. Zajedno, ove zemlje predstavljaju 61 posto ukupnih zaliha SDI u BiH.

Glavni povijesni sektori za SDI u BiH su proizvodnja, bankarstvo, trgovina i telekomunikacije. Godišnja SDI bilježe rast u posljednjih nekoliko godina, s približno 500 milijuna dolara u 2018. na 800 milijuna dolara u 2022. Prema preliminarnim podacima Centralne banke BiH (CBBiH), SDI u prvih devet mjeseci 2023. iznosile su 801 milijun dolara, a povećana je za 23,1 posto u odnosu na isti period 2022. godine. SDI su u ovom periodu bile fokusirane na financijske usluge, preradu hemijske industrije i obnovljive izvore energije.

Bogato obdarena

BiH je bogato obdarena prirodnim resursima, pružajući potencijalne mogućnosti u energetici (hidro, vjetar, solarna, zajedno sa tradicionalnom toplotom), poljoprivredi, drvnoj građi, rudarstvu i turizmu. Američke investicije u BiH su niske, a većinu američkih kompanija u BiH predstavljaju male prodajne kancelarije koje su koncentrirane na prodaju američkih roba i usluga, uz minimalna dugoročna ulaganja'', navodi se u sažetku izvještaja.

Kopirati
Drag cursor here to close