Mirza Kušljugić za Bljesak: BiH ne smije uvoziti struju

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Bosna i Hercegovina nije ni psihološki ni organizacijski spremna za izradu planova i programa energetske tranzicije, kao ni nacionalnih energetskih klimatskih planova'', rekao je za Bljesak.info Univerzitetski profesor Mirza Kušljugić, ekspert iz oblasti elektroenergetskih mreža i sustava.

Naime, trenutno se u okrivru Europske unije i energetske zajedncie prave planovi za razdoblje 2020. - 2030., a BIH ćemo na osnovu Pariškog sporazuma koji je potpisala, morati pristupiti izrati planova i programa energetske tranzicije.

''Predstoji nam vrlo intenzivno pripremno razdoblje. Nažalost u ovoj godini će to malo teže ići radi izboira, ali poslije izbora treba sagledati sve prilike koje nam se nude'', dodao je Kušljugić, ističući kako se na da da će za to biti političke volje poslije izbora.

''Trenutna situacija u energetici nije najbolja ni sa financijskog aspekta poslovanja i neki ozbiljni potezi će se morati uraditi, iako je u reformskoj agendi prije četiri godine bilo inicirano što bi se trebalo uraditi kako bi se stanje popravilo, međutim, danas smo tu gdje jesmo'', dodaje Kušljugić.

Ne smijemo uvoziti električnu energiju

Navodi kako kašnjenje uvijek košta, ali i kako treba imati u vidu da BIH ima potencijale da provede energetsku tranziciju.''

Sada je pitanje hoćemo li pustiti da nam to tržište električne energije i emisija odradi, što nosi puno veću društvenu cijenu. Cijena je u suštini ta što tranzicija nije nešto što ne postoji, što se tiče cijene koje trebate platiti. Najgora cijena je ako ne uradite i onda morate izvoziti električnu energiju, a tada ne možete kontrolirati njenu cijenu, jer je tada najskuplja'', kaže Kušljugić za Bljesak.info.

Navodi kako ni u kojem slučaju ne smijemo doći u poziciju da uvozimo električnu energiju.

''Mi moramo doći u poziciju da trgujemo električnom energijom, da uvozimo i izvozimo, ali neto uvoznici ne bismo smjeli biti ni u kojem slučaju'', dodaje ovaj sveučilišni profesor.

Nema govora o gradnji termoelektrana

O gradnji novih termoelektrana, kaže, nema ni govora.

''Za sedam elektrana koje su strateški planirane nema novca, odnosno nema tržišta, a i potrošnja u regiji je stala. To je ogroman rizik u slučaju da se sedam elektrana gradi državnim kapitalom, tako da o tome nema govora'', odlučan je Kušljugić.

Kada su u pitanju radna mjesta koje može stvoriti energetski sektor, to zahtjeva ozbiljnu identifikaciju o tome gdje mala zemlja poput BIh, koja ne proizvodi opremu, može kreirati radna mjesta.

Teško razdoblje ispred nas

''To je sektor energetske efikasnosti, sektor malih instalacija solarnih elektrana, jer u velikim projektima, poput projekta izgradnje Termoelektrane Stanari, nema previše lokalnih radnih mjesta. Jedna od velikih prilika je mogućnost korištenja industrijske proizvodnje biomase. , ističe Kušljugić.

Profesor Kušljugić na kraju kaže kako su ispred nas teške dvije-tri godine, koje će biti pune izazova.

''Iako je 2016. na snagu stupio Pariški sporazum, mi smo ograničeni emisijom C02 u apsolutnom iznosu. Znate, odluke se moraju jasno donijet, a ja znam da nije lako povući koncesiju, znam da nije lako nešto što je proglašeno strateški interesom reći da nije tako, ali vjerujte mi - to nas sve čeka u sljedeće dvije-tri godine'', zaključuje razgovor za Bljesak.info Mirza Kušljugić.