To smo mi
Most za ukras i čekanje na granici 3 dana
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Političke blokade i nepostojanje konsenzusa među donositeljima odluka odavno koštaju građane Bosne i Hercegovine, navodi BHRT dodajući kako su na čekanju brojni infrastrukturni projekti, a mnogi od njih su od strateškog značaja za gospodarski razvoj.
Most za ukras
Preko novog mosta u Gradišci i dalje se ne može, a prijevoznici imaju problem i s novim graničnim prelazom u Svilaju. Na to mjesecima upozoravaju nadležne, ali kažu - sluha nema.
Pročitajte još
Novi most na Savi kod Gradiške završen je prije dva mjeseca, ali i dalje služi samo za ukras. Promet nije pušten, a vjerojatno neće biti ni sljedeće godine, navodi državna televizija dodajući kako su se ovom projektu posebno radovali prijevoznici, jer je u paketu s mostom planiran i novi granični prelaz za teretni promet, kojim bi se riješilo višednevno čekanje i kilometarske kolone u samom centru Gradiške.
Osim u Hrvatskoj, problem je napravljen i unutar Bosne i Hercegovine, jer nije bilo suglasnosti u Vijeću ministara- da li napraviti kategorizaciju prelaza u Gradišci u paketu sa Svilajem ili posebno.
Čekanje dva, tri dana
"Granični prelaz Gradiška, također jedan je od najfrekventnijih prelaza u Bosni i Hercegovini, a nema pitku vodu, mokre čvorove, gdje se čeka po dva, tri dana. Ako samo uzmemo u obzir da je jedan dan auta, dan čekanja negdje oko 500 maraka, plus vozač. Moramo podsjetiti da je većina vozača iz Bosne i Hercegovine otišla upravo zbog takvog rada na graničnim prelazima i carinskim terminalima gdje su ogromna čekanja i nitko ne želi da ostane po dva-tri dana da bi se roba rascarinila i ocarinila", kaže Nikola Grbić, predsjednik Udruženja prevoznika za međunarodni unutrašnji transport RS.
Granični prelaz Svilaj koštao je 17,7 milijuna maraka. Privremena kategorizacija za prelaz u Svilaju ističe krajem godine, a pitanje je kada će Vijeće ministara o ovome ponovo odlučivati.
Schengen zona
"Sa Hrvatskom imamo pet i pol milijardi maraka trgovinsku razmjenu i naravno da ta razmjena i pritisak na tu granicu je najveći. Ne samo slijedom toga što je Hrvatska nama najveći vanjskotrgovinski partner, nego zato što 72 posto naših roba izvozimo na tržište EU i ona nam je tranzitna zemlja. Slijedom toga, 50 graničnih prelaza od čega 30 za međunarodni prijevoz putnika, 20 pograničnih, vidjet ćemo što će se dešavati kada to pitanje bude u Schengen zoni odnosno ulazak Hrvatske u Schengen", navodi Vjekoslav Vuković, potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH.
Europa više ne želi biti donator
Ovo nisu jedini projekti koji su u zastoju zbog nepostojanja konsenzusa unutar institucija. Gubici su, navodi BHRT, ogromni.
"Ovdje se radi o milijardama, projekti koji nam trebaju, koji su odobreni se blokiraju. Takvo ponašanje, s jedne strane ima direktne gubitke, Europa više ne želi biti donator nijednog projekta u Bosni i Hercegovini ako to ne realiziraju njezine agencije. Mi smo u situaciji da nas zaobilaze u širokom luku", ističe ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Politička analitičarka Tanja Topić smatra da su zapravo svi ti ljudi koji su trebali donijeti takve važne odluke vezano za građane vrlo uskih, ograničenih pogleda gledali vlastite interese, interese određenih grupacija, a zaklanjajući se iza toga da oni isključivo štite interese prije svega etničke zajednice kojoj pripadaju.
Prijevoznici tvrde da bi se, ukoliko bi granični prelazi bili modernizirani i procedure pojednostavljene, brojke znatno povećale, i to ne samo za Hrvatsku nego i za druge zemlje Unije.
