Tužba protiv Mostara i BiH zbog zemljišta i katedrale

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Upravo zbog diskriminacije prema meni kao Židovu tužit ću i Grad Mostar i državu BiH. Spreman sam da izgubim sve, ali odustati neću'', kazao je Mostarac Salamon Atijas govoreći o diskriminaciji koju doživljava od države i institucija u sporu protiv ''Croauto'' i Grada Mostara, kao pravnog nasljednika bivše Općine Mostar-Jugozapad o parceli na kojoj je započeta gradnja katedrale.

Naime, Atijas se više od dvadeset godina bori da mu se vrati zemljište u središtu Mostara, gdje je još devedesetih godina započela gradnja katedrale. Gradnja je obustavljena nakon što je 2002. godine Nezavisna komisija za ispitivanje problema sporne i bespravne gradnje u Centralnoj zoni Mostara, koju je oformilo Gradsko vijeće (GV), ustanovila da se radovi na tom objektu odvijaju nelegalno.

Bivša Općina Mostar-Jugozapad je, kazao je Atijas Avaz, donijela odluku o oduzimanju zemljišta bez prava na nadoknadu i dodijelila ga za gradnju katedrale. Atijas je tužbu podnio 1999. godine.

''Tada sam saznao da mi je sve oteto, a majka, koja je sve vrijeme bila u Mostaru, i ja smo proglašeni nedostupnima. Iz medija sam saznao za sudski spor za zemljište do mog, gdje je, dakle, počela gradnja crkve, u vlasništvu srpske obitelji Živković. Dobili su sve presude, a na kraju im je Grad Mostar isplatio 1,2 milijuna KM! Dakle, da se razumijemo, nisam ja taj koji spori gradnju crkve, ja samo želim da me se tretira kao obitelji Živković'' rekao je Atijas, jer je to diskriminacija i zbog te diskriminacije najavio je tužbu.

''Ja se nikome ne želim svetiti, samo tražim svoje, a kao kanadski državljanin, odlučio sam i njihove institucije o svemu obavijestiti, ali i Izraela'', poručio je Atijas u Dnevnom avazu.

1994. godina - urbanistička suglasnost bez regulacijskog plana

Naime, iz Gradskog odbora Hrvatske demokratske zajednice BiH Dnevni list doznao je 2008. godine da je za gradnju crkve Kristova Uskrsnuća 11. kolovoza 1994. tadašnje Općinsko vijeće Mostar izdalo urbanističku suglasnost, ali da to isto Općinsko vijeće nije donijelo regulacijski plan za navedeno područje, niti je zatražena građevinska dozvola u zakonskom roku od godinu dana.

Također, nakon toga je Islamska zajednica u Mostaru odlučila graditi islamski centar s džamijom i ostalim pratećim sadržajima na lokalitetu uz gradilište crkve, za koji je Gradskom vijeću podnijela zahtjev za odobrenje gradnje.

Mediji su 2008. godine prenosili riječi bivšeg čelnika Židovske općine Mostar Zorana Mandelbauma da je 1994. tadašnja Općina Mostar Jugozapad zemljište koje je nacionalizacijom oduzeto od obitelji mostarskog Židova Atijasa Salomona, dodijelila Katoličkoj crkvi, nakon čega je uslijedila tužba Salomona protiv Općine, na čijem je čelu tada bio Stipe Marić. Kako je nakon ukidanja gradskih općina sve preneseno na Grad, tako je Gradska uprava, između ostalih, u naslijeđe preuzela i ovaj sudski spor.

O slučaju obitelji Živković

Obitelji Živković, prije nekoliko godina Kantonalni sud u Mostaru donio je drugostupanjsko rješenje kojim je utvrdio obvezu Gradu Mostaru da isplati obitelji Živković iznos od 1.187.212 KM sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama u sporu koji je vođen za vraćanje ili nadoknadu 2.289 metara kvadratnih ispod zgrade katedrale.

U prvostupanjskom postupku je bilo dosuđeno (po procjeni vještaka) da je tržišna vrijednost 2.402.236,83 KM, pisao je ranije TopPortal. Međutim, po žalbi Grada, a po sucu izvjestitelju Županijskog suda Mostar naknada je umanjena na iznos od 1.187.212 KM.

Mario Kordić, gradonačelnik Mostara, na sjednici GV kazao je da, „što se tiče obitelji Živković i Atijas, rađeni su mnogi propusti i to je jedan od onih koji smo morali ispraviti, a, ako dođe nalog, i Atijase ćemo isplatiti kao Živkoviće“.

Također, Salem Marić, predsjednik GV, tada je potvrdio da je obitelji Živković isplaćeno 1,2 milijuna KM za zemljište gdje su temelji konkatedrale.

Gradnja HNK 

Valja napomenuti i da se u zadnje vrijeme u gradskoj vijećnici vodi velika rasprava oko Središnje gradske zone gdje predsjednik Gradskog vijeća Salem Marić osporava gradnju Hrvatskog narodnog kazališta.

''Po mom mišljenju i saznanjima koje imam, radi se o nelegalnoj gradnji i anarhiji u Centralnoj zoni Grada Mostara koja traje od 1996. godine, pa ćete vidjeti niz nezakonitih radnji koji su doneseni od samog izdavanja tih odobrenja za građenje do usvajanja ili neusvajanja regulacijskih planova neprihvaćanja planova od strane Grada Mostara kad je ujedinjen, do zabrane gradnje. Nije to samo HNK tu se radi o više objekata u Centralnoj zoni'', rekao je ranije za medije Marić. 

Podsjećamo, u ranijim navodima o nelegalnosti gradnje mostarskog kazališta, HNK Mostar je objavio kako posjeduje sve dozvole.

Marić je rekao kako se nelegalnim objektima u središnjoj zoni, inspekcija bavila 2002-2003 godine kada je ''donesena zabrana gradnje katedrale, zgrada Faruka Ćupine koji je dobio i građevinsku dozvolu…''.

''Bilo je i nekih kuća u Centralnoj zoni tu u obuhvatu je i Minipex koji je završen, Hotel Mostar koji je završen da je tu i UniCredit banka koja je završena. To su pitanja koja traže odgovor. Tko je to dozvoljavao da se takvi objekti rade, tu je i Croatia Auto čini mi se i ima još tih objekata. Imamo još jedan dopis koji sam dobio od Medžlisa IZ o diskriminaciji na istom prostoru jer su 2022. podnijeli zahtjev za izgradnju islamskog centra, a drugi dopis sam dobio od obitelji Atjas židovske obitelji koja živi u gradu Mostaru i zemlja je izuzeta bez ikakve naknade na ovom prostoru. Imali smo i problem obitelji Živković koja je tužbom dobila Grad Mostar. Mislim da je oko milijun i 200 tisuća KM Grad isplatio. Ta zemlja ponovno nije na Gradu a Grad je platio. Ima tu dosta pitanja i za Tužiteljstvo a i mi da se kao vijećnici upoznamo'', rekao je Marić.

Kordić: Netočno 

Mario Kordić je rekao kako je Marić puno toga rekao ''proizvoljno i netočno''.

''Centralna zona postoji, Regulacijski plan iz 1996. godine koji je naravno važeći sve dok se ne donese novi Regulacijski plan. Što se tiče mene i dokumentacije koju sam ja imao na uvid kada je u pitanju zgrada HNK Mostar apsolutno ništa sporno nema na nastavku izgradnje HNK. Ono što me sada malo čudi, s obzirom da je gospodin Marić 20 godina u Gradskoj upravi, da se bilo ažurno u svim drugim predmetima u Gradu vrlo vjerojatno da ja kao današnji gradonačelnik ne bih imao ovakvih problema sa objektima koji su ilegalno izgrađeni ili izgrađeni na kojekakve čudne načine pa sada ulazimo u sporove i sve ostalo'', rekao je.

Rekao je kako ne vidi nikakvog razloga da ne podržimo svi zajedno izgradnju HNK u Mostaru. ''Bojim se da ovo poprima nekakvu političku konotaciju i ovo što je rekao gospodin Marić. Islamska zajednica koja je tu jednim dopisom, koji sam i ja dobio, vrlo ružno se ponijela prema Gradu, da su oni diskriminirani po vjerskoj osnovi. S obzirom da ste i vi svi svjedoci da je napravljeno masu džamija i crkava ne vidim da je bilo tko diskriminiran i ne vidim kakve veze da ova plemenita ustanova HNK Mostar koje spaja kulturne djelatnike i u Mostaru pravi jednu finu priču bude uopće predmet spora'', rekao je Kordić.