Problemi stvorili potrebu za zajedničkim odgovorom: Smanjenje rizika o prirodnih katastrofa

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U okviru projekta „Zajednički odgovor“, kojeg financira Europska unija, u Bosni i Hercegovini je, u razdoblju 25-28. ožujka održan niz aktivnosti s predstavnicima institucija nadležnih za oblast civilne zaštite iz BiH i CG, na temu integralnog planiranja spremnosti, s ciljem smanjenja rizika o prirodnih nesreća i drugih katastrofa.

Obuke su imale za cilj podizanje svijesti i jačanje otpornosti na katastrofe s kojima bi se pojedina područja/regije mogle suočiti kroz sistemski pristup identifikaciji, procjeni i smanjenju rizika. U suradnji s međunarodnim ekspertima, koji su predstavili iskustva EU zemalja, kreiran je set preporuka za unapređenje prekogranične suradnje, koji će u narednom razdoblju biti predstavljeni nadležnim institucijama u formi prijedloga.

Tijekom zajedničkih događaja u Mostaru, za predstavnike poduzeća je organizirana radionica na temu protokola uključivanja poduzeća u slučaju vanrednih stanja i prirodnih nesreća, a interventne službe su uzele učešće u vježbi spašavanja osoba s invaliditetom.

Protokol suradnje

„Planskim dokumentima civilne zaštite identificirana su ključna poduzeća koja u slučaju vanrednih stanja i prirodnih nesreća mogu biti angažirana za potrebe intervencije i oporavka. U tim situacijama, imenovani krizni stožer ima zakonsko pravo da mobilizira i angažira ova poduzeća tj. njihovu opremu/mehanizaciju i ljude, a oni su se po zakonu dužni odazvati. Naravno, pored obveze, poduzetnici i njihovi radnici imaju i određena prava koja su zakonski definirana. Ovaj protokol saradnje je predstavljen poduzetnicima, sa kojima su definirani i prijedlozi za bolji i efikasniji sustav intervencije“, izjavio je ravnatelj Uprave za civilnu zaštitu i vatrogastvo HNK Eugen Ćubela.

Prekogranični partneri projekta „Zajednički odgovor“ su, od srpnja 2022. radili u više pravaca, kako bi na sveobuhvatan način ojačali sustav civilne zaštite. Edukacijom i tehničkom podrškom ojačani su kapaciteti nadležnih institucija u oblasti izrade planskih dokumenata, kreirane su Procjene ugroženosti od požara i Planovi zaštite od požara za četiri općine, za HNK te za institucije koje rade s osobama s invaliditetom. Za interventne službe (vatrogasce, GSS službe te jedinice za spašavanje na vodi i pod vodom) je nabavljena specijalizirana oprema vrijednosti 187.150 KM, koja je značajno unaprijedila brzinu i kvalitetu intervencija na terenu. Organiziran je i niz edukacija i interventnih vježbi koje su simulirale različite krizne scenarije. Posebna pažnja je posvećena podizanju svijesti o odgovornom ponašanju svakog pojedinca. Kroz različite aktivnosti i promotivno – edukativne događaje je ukazivano da svaki akter u društvu može doprinijeti boljem sistemu prevencije – od škola koje grade pozitivne navike kod naših najmlađih, do privatnih firmi koje svojim poslovnim postupcima kao što su kvalitetu izgradnje, kvalitetu elektroinstalacija, i sl., direktno utiču na prevenciju od katastrofa.

Regija Hercegovine i Crne Gore je pod značajnim rizikom od požara i potresa, dok su sjeverni dijelovi susjednih zemalja ugroženi i poplavama. Zajednički problemi su stvorili potrebu za zajedničkim odgovorom i tako je nastalo prekogranično partnerstvo „Zajednički odgovor za bolji sustav zaštite i spašavanja“, koje uz podršku Europske unije radi na unapređenju sustavu prevencije, upravljanja rizicima i procesom oporavka od katastrofa i prirodnih nesreća u prekograničnom području BiH – CG“.

Nesreće ne poznaju granice

„Pored opreme, edukacija i uspostave suradnje, vidjeli smo odlične primjere iz oblasti prevencije, od čega bih posebno istaknula Operativni centar civilne zaštite - tehnologiju i sustave rane prevencije koje Centar koristi. Nadam se da ćemo uskoro i u Crnoj Gori imati slične mehanizme za praćenje i prevenciju i da će nam suradnja i poznanstva iz BiH pomoći u procesu uspostave“, istaknula je Tijana Rakočević, predstavnica Službe zaštite i spašavanja Nikšić.

„Nesreće ne poznaju granice niti administrativne barijere. Jako je važno da se integralnim planiranjem spremnosti identificiraju i analiziraju rizici, posljedice koje mogu uzrokovati te da se procijeni na koj inačin se može odgovoriti vlastitim resursima, a u kojem dijelu je potrebno zatražiti pomoć eksternih aktera.“, naglasio je Šefik Muhić, konsultant iz oblasti civilne zaštite i spašavanja.

Aktivnosti su organizirane kroz projekat „Zajednički odgovor“ čija ukupna vrijednost iznosi više od 590.000 eura, od čega je Evropska unija osigurala oko 490.000 eura bespovratnih sredstava.

Realizacija je počela 01.07.2022. i trajat će 2 godine, a provode ga Uprava za civilnu zaštitu i vatrogastvo HNŽ/K u suradnji s partnerima: LiNK Poduzetničkim centrom i Fondacijom za razvoj sjevera Crne Gore.