Digitron
Velike razlike: Što je u Drežnici procijenio Grad, a što Federacija?
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Povjerenstvo za procjenu štete na području Grada Mostara izazvanih poplavama 4. listopada zaprimilo je 129 zahtjeva a zahtjev Mjesne zajednice Drežnica odnosio se na sanaciju lokalnih puteva, mostova, propusta, kanala za navodnjavanje kao i seoskog vodovoda.
Prirodnom nesrećom, kako je navedeno, obuhvaćeno je područje mjesnih zajednica Drežnica i Grabovica koje obuhvaća naselja Novo Naselje, Perutac, Žlib, Kosirica i Rogbrdo u Donjoj Drežnici, Striževo i Svića u Gornjoj Drežnici i selo Diva Grabovica.
Objekti bez odobrenja
Navedeno je kako je šteta procjenjivana na 41 stambenom objektu, četiri poslovna prostora, 28 zemljišta, dva plastenika, šest ribnjaka, 14 automobila, 12 bazena za vodoopskrbu, tri privatna puta, te 42 infrastrukturna objekta mjesne zajednice.
U četiri slučaja podnositelji zahtjeva nisu bili dostupni, bilo je osam duplih zahtjeva a na pet zahtjeva utvrđeno je kako nije evidentirana šteta.
Utvrđeno je i kako niti jedan objekt nije imao odobrenje za građenje, niti uporabnu dozvolu što znači da nije uknjižen.
Procijenjena šeta na stambenim, pomoćnim i poslovnim objektima, zemljištu i poljoprivrednim dobrima iznosi 1.100.246 KM.
Procijenjena šteta na stambenim i pomoćnim objektima, gospodarskim objektima, infrastrukturnim objektima i na poljoprivrednoj infrastrukturi iznosi 2.208.063 KM.
Razlika u dva milijuna
Procijenjeni iznos prema zahtjevima iznosi 1.100.246 KM, ukupna šteta na glavnim putevima 300.000 KM, na sporednim putevima 1.375.000 KM, na kanalima za navodnjavanje 453.063 KM, na seoskim vodovodima 20.000, odvoz materijala procijenjen je na 60.000 KM, a ukupna šteta na infrastrukturi 2.148.063 KM što je ukupno 2.208.063 KM.
Zbrojem fizičkih zahtjeva i infrastrukturne štete dolazi se do brojke od 3.308.309 KM.
No, taj iznos ne podudara se s iznosom kojeg je utvrdila Federalna uprava Civilne zaštite a usvojila Vlada Federacije BiH.
U toj procjeni stoji da je ukupan iznos preliminarne procjene štete na području Grada Mostara 5.161.000 KM.
U detaljima stoji da je šteta na stambenim zgradama 670.000 KM da je jedan objekt srušen a da ih je 30 oštećeno.
Šteta na zemljištu i zasadima procijenjena je na 100.000 KM, šteta na stočnom fondu: 1.000 KM, štete na putnoj infrastrukturi: 1.100.00 KM, štete na vodotokovima 650.000 KM, na vodovodnoj mreži 150.000 KM, na mostovima i propustima 1.150.000 KM.
Štete na domaćinstvima su 50.000 KM, na kanalima za navodnjavanje 100.000 KM, na ribogojlištima 1.040.000 KM a šteta na vozilima 150.000 KM.
No, u gradskom izvještaju šteta na automobilima iznosi oko 100.000 KM iako je u nekoliko slučajeva šteta na automobilu u istoj stavci uz ostale štete. Štetu na ribogojilištima Grad Mostar je procijenio na oko 210.000 KM što je puno manje od ''federalne'' procjene.
Kako je navedeno u elaboratu kojeg je usvojilo Gradsko vijeće uz zaključak kako on mora biti dorađen, navodi posljednjoj sjednici Gradskog vijeća, zaprimile još neke prijave.
Ljudski faktor za nesreću
''Osnovna karakteristika uzroka nedavnih poplava i odrona leži u činjenici da je velika količina padalina pala u kratkom vremenskom razdoblju, izazivajući velike bujice koje su se za nekoliko sati slile u korita potoka i rijeka, što je uzrokovalo plavljenje nizvodnih naselja i pojavu velikog broja odrona na terenu destabiliziranom enormnom količinom padalina'', navodi se u elaboratu i dodaje da je na tom području palo 323 mm kiše.
Povjerenstvo navodi kako prije sanacije štete potrebno prvo ukloniti kameni materijal a pretpostavljeni iznos za taj posao je procijenjen na 60 tisuća KM. No, povjerenstvo nije moglo uzeti u obzir mjesto deponiranja kamenog materijala ''jer se radi o stotinama tisuća kubnih metara materijala'' i stoga povjerenstvo ''nije moglo pretpostaviti troškove transporta''.
Pored prirodnih faktora, nastanak stanja prirodne nesreće uzrokovan je i nizom drugih razloga.
Navedeno je da je to smanjena vodopropusnost rijeka, potoka i korita kanala zbog njihove neuređenosti. Razlog je i neregulirana odvodnja površinskih voda na cestama i uz cestovne pojase kao i oko građevinskih objekata i na poljoprivrednim površinama.
Kao razlog navodi se i neplanska gradnja i nepridržavanje građevinsko-tehničkih normi na nestabilnim terenima i poremećaj stabilnosti zemljišta uslijed zasijecanja kosina i nekontrolirane sječe šuma.
Navodi se kako je povjerenstvo imalo dovoljno stručnog kadra iz oblasti u kojima je nastala šteta ali i da nije rađena dodatna stručna kontrola procjene šteta.
