Vodik kao odskočna daska

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Većina planiranih svjetskih projekata vezanih uz vodik i najveći dio povezanih investicija u ovom desetljeću locirana je u Europi, koja želi upregnuti tu tehnologiju u ostvarivanje svojih klimatskih ciljeva, pokazalo je najnovije izvješće.

Hina piše kako je Europska unija odredila vodik kao odskočnu dasku za zacrtano eliminiranje stakleničkih plinova do 2050. godine i planira u ovom desetljeću instalirati 40 gigavata elektrolizatora.

Elektrolizatori izdvajaju vodik iz vode bez emisija štetnih plinova, koristeći struju proizvedenu iz obnovljivih izvora.

EU trenutačno ima manje od 0,1 gigavata elektrolizatora i želi znatno povećati kapacitete kako bi dekarbonizirala čelik, teški transport i kemikalije. U uklanjanju ugljičnih emisija u proizvodnji kemikalija već koristi vodik, ali proizveden iz fosilnih goriva.

Od 228 globalno najavljenih projekta vezanih za vodik, njih 126 odnosno 55 posto predviđeno je u Europi, izračunala je poslovna udruga Vijeće za vodik u izvješću, izrađenom u suradnji sa savjetodavnom tvrtkom McKinsey.

Većina projekata trebala bi biti pokrenuta u ovom desetljeću, a bit će fokusirani na obnovljivi vodik i na onaj baziran na fosilnim gorivima, uz upotrebu tehnologije za hvatanje štetnih plinova.

Budu li svi realizirani, globalne investicije premašit će u ovom desetljeću 300 milijardi dolara, što bi odgovaralo 1,4 posto ukupnih ulaganja u energetskom sektoru. Oko 45 posto tog iznosa trebalo bi otpasti na Europu, utvrdili su autori izvješća.

Većina tog novca još nije osigurana, dodaju.

Izvršni direktor Vijeća za vodik Daryl Wilson pripisao je europsko vodstvo pionirskim ulaganjima u lance opskrbe vodikom i projekte poput njemačkih vlakova na vodik, kao i mjerama usporavanja klimatskih promjena.

"Okruženje obilježeno postojanom političkom potporom ulijeva industriji povjerenje da može poduzimati konkretne korake", istaknuo je Wilson.

Kompanije u Vijeću za vodik, uključujući Royal Dutch Shell, BMW, Microsoft Corp i Sinopec, planiraju tako ušesterostručiti ulaganja u vodik do 2025., u odnosu na razinu iz 2019. godine.

Autori izvješća upozoravaju i na ogromne izazove za masovnu proizvodnju vodika, ukazujući na nužnu gradnju transportne i skladišne infrastrukture i na potrebno značajno proširenje kapaciteta za proizvodnju struje iz obnovljivih izvora.

Budu li ti izazovi uspješno savladani, troškovi proizvodnje obnovljivog vodika u regijama s jeftinom energijom iz obnovljivih izvora, poput Bliskog istoka, mogli bi se do 2028. izjednačiti s onima koje donosi proizvodnja vodika iz fosilnih goriva, procjenjuju u Vijeću, navodi Hina.