Žene imaju znanja na kojima se može temeljiti ruralni razvoj

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Unatoč izazovima s kojima se susreću, žene u manjim područjima Bosne i Hercegovine sve više se bave poljoprivrednom proizvodnjom, čime društvo postaje svjesnije njihove važne uloge u jačanju i opstanku poljoprivrede.

Međunarodni dan ruralnih žena, koji se obilježava 15. listopada diljem svijeta, prilika je da im se oda priznanje za njihov doprinos poljoprivredi i ruralnom razvoju, prenosi EU4agri.

Žene u BiH godinama rade sve vrste poljoprivrednih poslova, ali danas je sve više onih koje se snalaze i rukovode poljoprivrednom proizvodnjom. Jedna od njih je Ilma Karavelić iz Visokog.

Karavelić se od djetinjstva bavi preradom i proizvodnjom mesa u obiteljskoj tvrtki "Vimes" koja posluje od 2003. godine. Roditelji su nju, brata i sestru uveli u svijet proizvodnje tijekom školovanja, zbog čega je, kako kaže, već odrastajući znala da će naslijediti njihov posao.

"Za vrijeme školskih praznika radili smo na poslovima pomoćne proizvodnje. Već tada mi se sve svidjelo jer je to rad u grupi, dinamika i raznolikost zadataka", prisjetila se Karavelić.

Nedugo nakon završetka školovanja, Karavelić se zaposlila na rukovodećoj poziciji u tvrtki "Vimes", gdje danas prati i kontrolira sve procese proizvodnje i prerade mesa.

Od svog osnutka "Vimes" je prepoznat kao proizvođač koji kupcima pruža kvalitetne proizvode po prihvatljivim cijenama. Stoga je tvrtka vrlo brzo proširila svoje proizvodne kapacitete, te je 2008. godine izgradila novu tvornicu koja može odgovoriti najsuvremenijim tehnološkim procesima proizvodnje i prerade. 

"Pratim i kontroliram sve procese u tvrtki, no posebno mi je drago što radim dinamičan posao. Uvijek se suočavam s novim izazovima uz koje se razvijam. Kontinuirano upoznajem nove ljude iz poslovnog svijeta i učim nove stvari", rekla je Karavelić.

Ponosna je jer "Vimes" zapošljava 14 žena koje zauzimaju većinu rukovodećih pozicija u tvrtki. Karavelić kaže da oni imaju važnu ulogu jer jednako kvalitetno sudjeluju u radu, organiziraju rad i donose odluke. 

"Žene su sklone misliti da im je briga o djeci i obitelji važnija od njih samih, pa pažljivo i obzirno razmišljaju kada rade i troše prihode. Unatoč obavezama koje imaju u svom domaćinstvu, iznimne napore ulažu u razvoj poljoprivrede", rekao je Karavelić.

Međutim, Karavelić dodaje da rad žena u Visokom često nije prepoznat i priznat, te da žene nemaju pristup prihodima od poljoprivrede. Prema njenom mišljenju, Grad Visoko bi trebao osigurati više obrazovnih ustanova u kojima bi djeca boravila tokom radnog vremena, čime bi žene dobile više prostora za usavršavanje znanja i rad u poljoprivredi. 

"Također je važno subvencioniranjem podržati žene koje se žele baviti poljoprivredom, organizirati edukaciju za one koje žele pokrenuti mali biznis, omogućiti im pristup financiranju uz povoljne kamate te osigurati siguran otkup poljoprivrednih proizvoda" naglasio je Karavelić. 

Još jedna mesna industrija, "Mi-Trivas" iz Prnjavora, prepoznala je značaj žena, kojih je u ovoj firmi zaposleno 49 od ukupno 90 radnika. Zamjenica direktora "Mi-Trivasa" Jelena Vasić kaže da su žene na gotovo svim rukovodećim pozicijama u ovoj tvrtki, što je rezultat njihove predanosti, potencijala i odlučnosti da se integriraju u poslovnu zajednicu.

"Ako uzmemo u obzir angažman žena u seoskim domaćinstvima u prošlosti, u razdoblju prije integracije u poduzetničku zajednicu, dolazimo do zaključka da je njihova uloga uvijek bila značajna u poljoprivrednom okruženju. Veća integracija kroz poslovnu zajednicu samo je na neki način prezentirala i pokazala njihove sposobnosti, mogućnosti i potencijal", smatra Vasić.

Prnjavorska poduzetnica također je odabrala krenuti obiteljskim poslovnim putem u kojem su, kako dodaje, žene uključene u proizvodne procese od osnivanja firme 2001. godine do danas. 

"Iz iskustva mogu reći da su žene veliki pokretač razvoja obiteljskog biznisa, jer su svojom prirodom opredijeljene za očuvanje i razvoj obiteljskog okruženja, što se velikim dijelom prenosi i na poslovno okruženje", rekla je Vasić.

Danas je "Mi-Trivas" moderno opremljena mesna industrija koja u potpunosti može zadovoljiti zahtjeve kupaca i modernog tržišta. Kako bi održala kvalitetu proizvodnje, Vasić priznaje da se često susreće s poteškoćama kao žena koja vodi veliki radni tim.

"Veliki izazov za žene je usklađivanje poslovnih i privatnih obveza jer se u svakoj sredini od njih traži puni angažman. Problemi u poslu su neizbježni, ali ako imate određene ciljeve i dobar tim savjesnih suradnika, lakše ćete svladavati prepreke i bit ćete motiviraniji za daljnji rad. Svladavanje izazova u poslu i životu daje čovjeku veliku dozu sigurnosti, zadovoljstva, motivacije i želje za nastavkom", rekao je Vasić.

Od ukupnog broja registriranih nositelja poljoprivrednih gospodarstava u ruralnim područjima Prnjavora, Vasić kaže da je samo 10 posto žena koje su vlasnice poljoprivrednih gospodarstava i korisnice poticaja. Ova lokalna zajednica nastoji kroz određene subvencije pomoći osnaživanju žena u poljoprivredi, a Vasić se nada da će se u budućnosti što više žena odvažiti pokrenuti vlastiti posao u poljoprivredi.

Neizbježni izazovi s kojima se suočavaju Vasić i Karavelić su odlazak radno sposobnog stanovništva iz zemlje, nedostatni resursi osnovnih sirovina na domaćem tržištu, konstantan rast cijena energije i sirovina, te nedostatne subvencije za primarnu proizvodnju i prerađivačka industrija. No, vjeruju da BiH kroz subvencije, poticaje i osiguranje otkupa može pružiti veću pomoć kako bi domaći proizvođači bili konkurentniji na tržištu.

Tvrtke iz kojih dolaze poduzetnici iz Visokog i Prnjavora potpomognute su bespovratnim sredstvima kroz projekt "Podrška Europske unije konkurentnosti poljoprivrede i ruralnom razvoju u Bosni i Hercegovini" (EU4AGRI). Projekt financira Europska unija, a provodi Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) u partnerstvu s Češkom razvojnom agencijom.