Dim i pepeo: Samoubistvo s predumišljajem

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Kada god može, a može često, vlast se potrudi da potvrdi tezu neoliberala prema kojoj je od svih loših menadžera najgora - država. Već prvog dana ove, 2020. godine, opet su poskupile cigarete, uz nešto što bi, valjda, trebalo biti obrazloženje: „Ako je ukupna akciza na cigarete (proporcionalna + specifična), koja je obračunata po navedenim stopama, manja od minimalne akcize, onda se plaća minimalna akciza koja u 2020. godini iznosi od 3,04 KM po kutiji cigareta za pakovanje od 20 komada“, saopćila je Uprava za indirektno oporezivanje u kojoj nikome, očito, nije palo na pamet da citirano objavi na nekom od razumljivih, službenih jezika u Bosni i Hercegovini.

„Udio crnog tržišta duhana u odnosu na legalno iznosi visokih 54 posto, i kao takav je ubjedljivo najveći u odnosu na širu regiju.  Ako ove gubitke postavimo u kontekst infrastrukturalnih i ekonomskih projekata, dobit ćete gubitke izražene u vrijednosti 30 kilometara autoputa, samo u 2018. godini. Prateći projekcije i ostvarivanje prihoda Uprave, po osnovu izdatih akciznih markica, uz naše interne analize dolazimo do iznosa od čak 1,3 milijarde KM izgubljenih poreskih prihoda u posljednje tri godine, koji su trebali završiti u budžetu BiH. Problem crnog tržišta duhana i duhanskih proizvoda je eskalirao do te mjere da je ilegalna prodaja premašila legalnu. Ko su gubitnici: država i državni budžet namijenjen javnoj potrošnji, legalni biznis – svi u lancu proizvodnje, distribuciije i prodaje, te građani na dva načina: prvo jer nestaje novac koji bi podizao standard života i drugo jer su izloženi nekontroliranim proizvodima“, rekla je, nekih četiri – pet dana prije poskupljenja, za portal Interview.ba, Zinaida Babović, menadžerica korporativnih poslova i komunikacija u JTI-u za Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Mekedoniju, Albaniju i Kosovo.

„Na ilegalnom tržištu u BiH u posljednje tri godine pojavilo se više od 100 vrsta nelegalnih proizvoda. Država zbog toga godišnje gubi više od pola milijarde KM proračunskih prihoda, gospodarstvenici gube više od 110 milijuna KM prihoda, dok se s druge strane oko 400 milijuna KM zarade švercera prelijeva u ilegalu financirajući razne kriminalne skupine. Ilegalno tržište duhana u BiH od 2013. do 2018. poraslo je višestruko, sa stope od 6 na skoro 50 posto. Iako se ne smanjuje broj konzumenata, prodaja cigareta na legalnom tržištu i dalje pada“, objavio je nešto ranije, u maju prošle godine, „Večernji list“.

Drugačije rečeno, otkako je Uprava za indirektno oporezivanje uzjahala i proizvođače cigareta i pušače, pa joj se to toliko svidjelo da ne popušta, broj pušača u BiH se nije smanjio,  dok je švercerima svanulo, jer je svaka druga kutija cigareta koja se proda, pare donijela njima. Posljedično, uzela ih je svima: zdravstvu, školstvu, kulturi, infrastrukturi...

Ne treba biti posebno pronicljiv, niti u pomoć zvati Aziru s kašikama i vidovitog Milana za zaključiti kako će, najdalje na proljeće, biti isto kao što je bilo prošle godine. Neko će se već sjetiti da u matematički zadatak stavi broj pušača, prihode koje je država ostvarila nalogom i broj legalno prodanih kutija cigareta, pa doći do onoga što je već navedeno: poskupljenja, prvo, štetu nanose onima koji na posljupljenjima insistiraju, pa onda svima koji bi se na neki način trebali okoristiti zbog jedne ružne, ali još uvijek masovne i profitabilne navike.

Država je, svaka, u shizorfenoj poziciji kada se govori o pušenju. S jedne strane joj je posao da ga suzbija, da smanjuje broj pušača i razvija kulturu nepušenja, a s druge je čisti, iz svemira vidljivi interes. Većinu cijene cigareta čine, naime, razna davanja upravo njoj, državi. Neprijatelj kolektivnog zdravlja je, u prevodu, odani saveznik budžeta na kojeg se uvijek i gotovo svugdje može računati. Tako bi, čisto primjera radi, engleski sistem zdravstvene zaštite propao za četiri dana kada bi, koliko sada, svi prestali pušiti u zemlji u kojoj je kutija cigareta malo više od 27 maraka. U Francuskoj je nešto jeftinija, iz naše perspektive neznatno, dok je efekat suprotan očekivanom: porastao je broj pušača među mladima! U Hrvatskoj, koja kao i BiH, bez suvišnih zašto najradije prepisuje loša rješenja, poskupljenja su završila kampanjom kojom se građane poziva da ne kupuju švercani duhan i pakirane cigarete po pijacama.

Bosna i Hercegovina je, kao i obično, najgora od sve djece: Vijeće ministara je, nema tome puno, usvojilo moratorij na povećanje akciza na duhanske proizvode – dakle i na rast cijena u nekoj mjeri – ali da bi teorija postala praksa trebala je odluka Parlamentarne skupštine BiH za koju, naravno, nije bilo vremena prije posljednjeg poskupljenja, pa sada samo treba biti malo strpljiv i sačekati da se neko uhvati papira i olovke i zbroji izvjesnu štetu mjerenu ne milionima, već milijardama maraka.

Jasno je kako stalna poskupljenja nisu proizvela niti jedan od očekivanih efekata: budžet se ne puni proporcionalno podizanju cijena, broj pušača ne opada, dok švercerima prihodi rastu k'o iz vode. U najkraćem: svaki puta kada u Upravi za indirektno oporezivanje dođu na genijalnu ideju da povećaju akcize na cigarete i druge duhanske proizvode, sami sebi pucaju u noge, a budžetu u kičmu.

Borba protiv pušenja svugdje se, da ponovimo, vodi sa zadrškom: lijepo je imati zdrave građane, ali se od njihovih nezdravih navika bolje zarađuje. Začarni je to, savršeni krug u kojem se, očito, Bosna i Hercegovina uspijeva izgubiti s tendencijom daljeg nastavka lutanja.

Ukoliko stalna poskupljenja nisu proizvela niti jedan od očekivanih efekata za zajednicu, logika nalaže da se s njima prestane. Naša je nesreća, jedna u nizu, što smo baš tamo gdje logika prestaje, a počinje Bosna i Hercegovina – kako se službeno zove carstvo dima, pepela i kontinuiteta loših odluka vrijednih milijarde maraka.

Divno li nam je počela ova, 2020. godina... Kao što znamo, može završiti samo gore.  

Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima osobni su stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije portala Bljesak.info. Navedeni stavovi ne odražavaju ni stav bilo koje ustanove, subjekta ili objekta s kojima je povezan autor.