Dodikovanje: Predsjedničke laži

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Predsjednik Republike Srpske i kandidat za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Milorad Dodik, široke je ruke, pogotovo kada je prazna. Njom je samoproglašeni zamjenik generalnog direktora svih Srba svijeta, Aleksandra Vučića, mahao u programu beogradske Prve TV omogućivši toj medijskoj kući da se upiše u povijest. Intervju sa predsjednikom RS-a pretvorio se u direktan prijenos toka svijesti, tačnije - bujice misli i pratećih pritoka. Dugo, jako dugo, Milorad Dodik nije pokušavao reći više i u isto vrijeme neprestano skakati sebi u usta. Ono što je svaki puta progutao, nije pristojno precizno nazvati.

Milorad Dodik, Djed Mraz:

„Hrvati imaju problem jer su majorizovani u BiH. Evo ja im dajem saglasnost za treći entitet, ali opet ne mogu“, rekao je Milorad Dodik.

Majorizacija Hrvata pominje se uvijek i samo kada se govori o Federaciji i odnosu tog i bošnjačkog naroda. Hrvati u Republici Srpskoj nisu majorizirani jer Hrvata u Republici Srpskoj, onim njenim dijelovima u kojima su živjeli, od Bosanskog Broda do Brčkog, u Banja Luci i Prijedoru – nema. Dobro, ima nešto, za autobus dva do Njemačke. Ostali su na vrijeme protjerani i pobijeni, da ne budu majorizovani ili majorizirani. Ispravlja li Milorad Dodik tu historijsku nepravdu kada kaže da Hrvatima daje saglasnost za treći entitet? Aha. On daje saglasnost za promjene u Federaciji. U RS-u Dragan Čović ima njegovu saglasnost da naruči šta god hoće, od vilijamovke do sezonske salate. Osim metra kvadratnog za treći entitet. E tada se saglasnošću može pozdraviti: Dodik bi mu rekao isto što i, recimo, Izetbegoviću, kada bi ovaj dao saglasnost Bošnjacima iz Srebrenice da promijene entitet ili Hrvatima iz Banja Luke da taj grad proglase distriktom. Dodikovo zalaganje za treći entitet je kao klađenje na sva tri  rezultata jedne utakmice. Dobiju li ga Hrvati, RS neće osjetiti. Ne bude li ga, opet isto. Ostane li sve kao do sada, u Banja Luci će pasti kiša. Jednom. Nekada. Onako.

Milorad Dodik, historičar:

„Problem je s istorijom, jer su se Hrvati ujedinili s muslimanima kad su proglašavali nezavisnost BiH, sad plaćaju ceh te svoje mržnje prema Srbiji i svemu što je srpsko“, rekao je Milorad Dodik.

Kada je rat u Bosni i Hercegovini tačno počeo, napadom na selo Ravno 1891. ili nešto kasnije, u proljeće 1892. zna samo Milorad Dodik, jedini živi svjedok i čuvar činjenica o povijesnom i krivom izboru bosanskohercegovačkih Hrvata, onog naroda što, je li, ne liči na svog lidera Draga Čovića. Predsjednik HDZ-a voli i Dodika i Republiku Srpsku i Srbiju. Dobro, eto, možda ne voli, ali sigurno kod njega nema „mržnje prema Srbiji i svemu što je srpsko“. Kako god, te neke davne godine, 1891. ili 1892., Hrvati su, što je danas, nakon sto i nešto godina od rata, skoro zaboravljeno, mogli birati između ostanka u državi kojom predsjedava Slobodan Milošević i nezavisnosti Bosne i Hercegovine. Potpuno iracionalno, nisu odlučili ostati u zajednici u kojoj bi bili Srbi katolici i u slobodno vrijeme malo pucali po Šibeniku i Vinkovcima.

Milorad Dodik, elementalni državotvorac:

„Bez Srbije nema Kosova kao nezavisne države. Ako ne kaže Srbija, onda nema nezavisnosti. Važno je da je Vučić doveo do toga da danas, što se tiče Kosova, mora biti kompromisa, a kompromisa nema bez Srbije. To je ozbiljan napredak u ponovnom problematizovanju Kosova i odluke o nezavisnosti", rekao je Milorad Ddik, dodajući da Republika Srpska ima sve elemente državnosti: teritoriju, vlast i narod. Kosovo, kao što je poznato, isto ima teritoriju, vlast, narod, ali ima i granicu sa Srbijom koja izgleda kao međudržavna, funkcionira kao međudržavna i prelaze je i ljudi i roba kao međudržavnu. Također, Kosovo ima priznanje svoje neovisnosti od SAD-a, dvadesetak zemalja Evropske unije i još nekih 80 raznih država, među kojima su, recimo, slabašni Japan i malobrojna Turska. Kina, Ruska Federacija i, normalno, Bosna i Hercegovina, nisu priznale tu državu, ali jesu njene putne isprave na kojima na tri jezika, albanskom, srpskom i engleskom, piše: Republika Kosovo. Očito, Kosovo nije nezavisna država u istoj mjeri u kojoj je Republika Srpska - koja ima i vlast i teritorij i narod u potrazi za poslom u, makar, Slovačkoj - država.

Milorad Dodik, nesvrstani:

"Učinit ćemo sve da se ta vježba ne održi u Banja Luci, a da li će se održati u Federaciji BiH, to je drugo pitanje", rekao je Milorad Dodik, komentirajući mogućnost da se pored glavnog grada Republike Srpske dogodi vojna vježba NATO-a i Oružanih snaga BiH. Usput je podsjetio da je Narodna skupština RS-a usvojila odluka o vojnoj neutralnosti tog entiteta. „Policija Republike Srpske ne samo da će nabaviti 2500 pušaka, nego i sve što bude bilo potrebno za specijalnu policiju i što je u standardu regionalnih policija u borbi protiv terorizma i onoga što savremene policije imaju. To nije ništa drugo, osim modernizacija policije i jačanje njene uloge. To je jedna sasvim legitimna i legalna akcija i mi tu nemamo što kriti, jer 20 godina nismo imali pravo na opremanje policije, a sada je došlo vrijeme da to napravimo. Ako to nekome smeta, neka pročita Ustav i zakon i vidjet će da je sve usklađeno“, rekao je, također, ali nešto ranije, Milorad Dodik. Nije dodao da se pod usklađivanjem misli na  Protokol o saradnji Ministarstva unutrašnjih poslova RS-a i Državnog ministarstva unutrašnjih poslova Rusije, potpisan još 2015. godine. Tim sporazumom predviđeno je da specijalne jedinice MUP-a Srpske obučavaju - ruski specijalci. Ako Milorad Dodik ne misli da se vojna neutralnost odnosi samo i isključivo na svaki oblik saradnje sa NATO-m, onda očito misli da se odluka o vojnoj neutralnosti ne odnosi na aktivnosti policije, pogotovo u slučaju saradnje sa ruskim kolegama.

Milorad Dodik, samodijagnostičar:

"BiH je nerješivo čvorište, neuspješna i nemoguća zemlja", rekao je Milorad Dodik. On, Milorad Dodik, će se na narednim izborima kandidirati za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine iz Republike Srpske. Zahvaljujući rotaciji na mjestu predsjedavajućeg, Milorad Dodik će u slučaju pobjede biti i povremeni predsjednik „nerješivog čvorišta, neuspješne i nemoguće zemlje“ koju, kako je sam kazao za Prvu TV, želi da vrati „na nivo Ustava i to nije privilegija, to je ozbiljan i težak posao koji tamo treba da se uradi".  U „nerješivom čvorištu, neuspješnoj i nemogućoj zemlji“ niti jedan posao nije ozbiljan i težak već je samo ćorav. No, Milorad Dodik ga se odlučio prihvatiti i s tim ciljem krenuo od televizije do televizije, pokazujući, uz ostalo, koliko je urednik „Slobodne Bosne“, Senad Avdić, bio u pravu kada je napisao kako zdrav čovjek ima 1000 želja, a bolestan samo jednu: da pobijedi na izborima u Bosni i Hercegovini.

Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima osobni su stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije portala Bljesak.info. Navedeni stavovi ne odražavaju ni stav bilo koje ustanove, subjekta ili objekta s kojima je povezan autor.