Jeste li znali da je prije 130 godina otvoren prvi filmski studio?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Na današnji dan prije 130 godina, 1. veljače 1893. Thomas Alva Edison sagradio je studio Black Maria, koji se smatra prvim filmskim studijem u svjetskom povijesti.

Radilo se o prostorijama namijenjenim stvaranju kineteskopskih filmskih traka. Kinetosokop je bio Edisonov uređaj u obliku poveće kutije, u kojem je jedan gledatelj kroz špijunku promatrao film.

Nije se, dakle, radilo o proizvodnji filma za prikazivanje na velikom ekranu (takvi su uređaji nosili naziv kinematografi). Edisonov studio Black Maria nalazio se na području američke savezne države New Jersey, oko 20 kilometara zapadno od njujorškog Manhattana.

Studio je bio mala i neugledna zgrada u kojoj nije bilo lako raditi. Imala je veliki krovni prozor jer su tadašnji filmovi zahtjevali vrlo veliku količinu svjetla. Izgrađen je tako da ga se moglo okrenuti prema suncu kad je to bilo potrebno. Edison je stanovao u blizini.

Naziv je dobio zbog sličnosti zgrade s policijskim kolima ("crna marica").

Tijekom otprilike sedam godina postojanja studija Black Maria, u njemu je snimljen cijeli niz razmjerno kratkih crno-bijelih filmova, koji su obično prikazivali neke profesionalne izvođače u svom nastupu (primjerice plesače, mađioničare, boksače i hrvače). Svi ti filmovi bili su nijemi.

Edison je iskoristio brojne izvođače koji su dolazili na snimanje kako bi se slikao s njima i pojavio u što više novinskih članaka.

Kinetoskop (engleski kinetoscope, od grč. ϰıνητός: pokretan + -skop) je inače uređaj za prikazivanje filmova što ga je na poticaj Edisona izradio njegov suradnik William K. Laurie Dickson 1888. i kojim su se projicirali filmovi snimljeni Edisonovom kamerom kinetografom, trajanja 20 do 60 sekundi.

Kinetoskop je sadržavao sve bitne dijelove kao i današnji projektori. Filmovi su se projicirali ubacivanjem sitnoga metalnoga novca.

Komercijalizacija kinetoskopa započela je 1894. u New Yorku kada je otvoren prvi kinetoskopski salon s desetak projektora, nakon čega su se takvi prostori otvarali po cijelom svijetu. Kinetoskop je bio namijenjen individualnomu gledanju pa zato ne predstavlja početak kinematografije u pravom smislu riječi.

S pojavom kinematografa braće Lumière, koji je filmove projicirao pred masovnim gledalištem, popularnost kinetoskopa jenjala je i početkom XX. stoljeća oni su potpuno nestali.