Juriljeve i Mlakićeve 'Stigme' otvaraju festival u Širokom Brijegu

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Projekcijom igranog filma 'Stigme' redatelja Zdenka Jurilja bit će, u utorak 10. listopada u 20 sati, otvoreno 24. izdanje Mediteran Film Festivala u Širokom Brijegu.

Krijumčarenje duhana

Riječ je o filmu po scenariju Josipa Mlakića, književnika i kolumnista portala Bljesak.info koji će uz 'Stigme' u Širokom Brijegu imati i premijeru filma 'Putevi kave' za koji također potpisuje scenarij.

''Dokumentarni film 'Putevi kave' govori o jednom fenomenu koji je obilježio kraj 70-ih i početak 80-ih u bivšoj državi kada je došlo do nestašice kave, što je bila svojevrsna najava kriznih godina koje će uslijediti. Film se fokusira na masovni šverc kave do kojeg dolazi u to vrijeme, što je potrajalo sve do polovine 80-ih. Preko tog fenomena film, zapravo, govori o jednom vremenu koje je bilo svojevrsni uvod u krvave devedesete. S druge strane, 'Stigme' pričaju jednu potpuno drugačiju priču, iako je i tu u prvom planu krijumčarenje, ovog puta duhana, još jednog sličnog fenomena iz nekih drugih vremena. U ovom filmu prvenstveno je riječ o ideološkim stigmama koje su obilježile razdoblje socijalizma, pogotovo vrijeme neposredno nakon Drugog svjetskog rata, kada se i odvija radnja'', rekao je Mlakić za festivalsko izdanje Večernjeg lista.

Kaže kako je, uz pisanje scenarija, bio nešto više angažiran na snimanju 'Puteva kave', u kojemu je i jedan od govornika.

Naše priče

''A možda je u svemu tome bio presudan razlog što je taj film većim dijelom snimljen u Gornjem Vakufu - Uskoplju u kojem živim'', rekao je.

Mlakić je istaknuo kako stvari u književnom svijetu pokazuju kako u nas mnogi krajevi kriju priča i da ih ima li tko pričati.

''Stvari po tom pitanju na književnom polju stoje jako dobro. Ponajprije ću spomenuti Magdalenu Blažević, koja je u Hrvatskoj već renomirana spisateljica. Radnja Magdaleninih knjiga odvija se u njezinu rodnom Žepču, a tu je i Glorija Lujanović, koja je ove godine objavila svoju debitantsku knjigu 'Otac'. Još bih spomenuo Nebojšu Lujanovića, spisatelja i književnog teoretičara rođenog u Novom Travniku, a koji živi u Splitu, i koji se u svojim romanima često dotiče i Bosne. Kada je riječ o filmu, tu treba spomenuti nevjerojatno nadarenog mladog redatelja Zdravka Terkeša iz Stoca, koji je već svojim prvim kratkim filmom nagovijestio o kakvom se potencijalu radi. Zdravko je ove godine na natječaju Fondacije za kinematografiju dobio sredstva za svoj prvi dugometražni film, i to po mojemu scenariju. Nažalost, Vlada Federacije nezakonito je poništila natječaj i u ovom trenutku neizvjesno je kako će se stvari dalje razvijati'', rekao je.

Pojasnio je kako je riječ o filmu koji prati posljednje dane jednog bosanskog sela koje polako umire.

''Ja sam jednom aktualno iseljavanje nazvao posljednjom velikom temom bosanskih Hrvata. Glavni junak filma, šezdesetogodišnji Luka, svaku večer pali i gasi svjetla u napuštenim kućama u selu, stvarajući privid života u njemu, a usput traga za tijelom sina koji je nestao u ratu'', kaže Mlakić.

Novi roman

Govorio je i o romanu 'Izgaranje' koji je nedavno objavljen te rekao kako je riječ o netipičnom romanu za njega, ali samo po formi.

''Netipičan je ponajprije po formi. Roman je sastavljen od 24 samostalne priče koje su kronološki poredane te prati životni put petorice pripadnika HVO-a od rata pa do danas. Također, roman propitkuje stvarnost u odnosu na njezino književno preoblikovanje jer sam u romanu koristio neke istinite događaje iz rata kojima sam, iz poštovanja i pijeteta prema ljudima kojima su se dogodili, a koji su danas uglavnom mrtvi, u potpunosti izmijenio kontekst'', kaže Mlakić.

Na pitanje koliko se može crpiti iz tema rata i poraća, kaže kako ga, ponajprije, zanima suodnos tih dvaju vremena.

''Odnosno, koliko su rat i poraće kroz sudbine mojih likova, koje su uglavnom tragične, uzročno-posljedično povezani. Tu prvenstveno mislim na PTSP, koji je posljedica ratnih zbivanja'', kaže Mlakić.

Kolumne

Rekao je kako se više ne bavi poslom strojarskog inženjera, čime se bavio više od dvadeset godina, ali da u posljednje vrijeme radi mnogo, uglavnom na romanima.

''U ovom trenutku imam više završenih rukopisa koji su spremni za objavljivanje. Uz to, paralelno radim na nekoliko scenarija'', rekao je i komentirao pisanje kolumni.

''Već se dulje vrijeme bavim tim poslom, najprije u Hrvatskoj za tjednik Express, a zatim na portalu Bljesak, tako da čovjek stvori u sebi neke obrambene mehanizme. U suprotnom, bilo koji normalan čovjek morao bi biti duboko isfrustriran našom svakodnevicom'', rekao je i naveo kako se ne umara od pisanja.