Novine – Serija koja je ogolila svaku politiku i svako novinarstvo

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Hrvatska konačno ima seriju koja bi mogla biti u igri za Emmy'', ''Politički triler do zadnje kapi tinte'', ''Najvažnija naša TV serija nastala u 21. stoljeću'', samo u neki od naslova pod kojima se piše o seriji ''Novine'' nastaloj iz pera Ivice Đikića a pod redateljskom palicom Dalibora Matanića.

Savršeno ispisan svijet

Svi oni koji su pogledali sve tri sezone serije koja je završila prikazivanjem posljednje epizode u ponedjeljak navečer, zavirili su u svijet koji se skriva iza političkih govornica i novinskih naslovnica. Svijet, kojeg je savršeno ispisao Đikić, a onda savršeno uokvirio Matanić, pokazuje veze politike, medija, pravosuđa i kriminala, njihovo zajedništvo i njihovu hladnokrvnost. Sve se odigrava u nekom drugom gradu kojeg nismo navikli gledati u hrvatskim televizijskim i filmskim ostvarenjima, a Rijeka je pokazala koliko je filmična.

''Jednog dana, kad se bude povlačila crta, netko će postaviti pitanje: gdje smo u tome bili mi? Gdje smo mi bili kad je svijet proizvodio 'Babylon Berlin', 'Žicu' i 'Sluškinjinu priču'? Tko su u zlatnoj eri tv serije bili televizijski Šenoa, ili televizijski Branko Bauer? Kao ni u romanu i filmu, ni u tv seriji naša kultura neće moći pokazati puno. Ali, nešto hoće. Moći će pokazati par televizijskih serija koje su kao formati započete sve u istom razdoblju, od 2014. do 2016., razdoblju kad, za razliku od danas, na HTV-u nisu gazdovali 'domoljubi'. U tom periodu, hrvatski je javni servis pokrenuo nekoliko serija koje su ostale do danas kao javno dobro. A ona među njima za koju vjerujem da je najvažnija su 'Novine'. Vjerujem da će se za deset ili petnaest godina o našoj epohi govoriti: 'to je bilo vrijeme kad su nastale Novine''', piše u Jutarnjem listu Jurica Pavičić.

Život ipak nešto ljepši

Marko Njegić u Slobodnoj Dalmaciji piše kako je riječ o seriji ''koja je 'balkanluku' dala moderan 'look'''.

'''Novine' su se fino pripojile na 'novo zlatno doba' televizije, tj. serije koje se snimaju i izgledaju kao filmovi. Serija i u trećoj sezoni njeguje suvremeni izgled, osobito u odličnim, nanovo nadahnuto iskorištenim riječkim eksterijerima. 'Balkanluk' kakav dominira serijom u pogledu likova s mrljom ove ili one 'tinte' na prstima i njihovih ne-djela (korupcija, zataškavanje, sukobi interesa itd.) ima prilično moderan 'look. Pojedini pretplatnik Netflixa iz neke strane zemlje mogao bi Rijeku zamijeniti za grad nekog nordijskog 'noira'. A svaki put kad scene u interijerima zamalo poprime ukočeniju mizanscenu svojstvenu hrvatskoj produkciji, Matanić i njegov direktor fotografije Danko Vučinović ("Zagreb Cappuccino", "Uzbuna na zelenom vrhu", "Kratki izlet") poigraju se rakursima i/li usmjeravaju kameru u odraze staklenih ploha'', piše Njegić.

U Večernjem listu je pak Robert Bubalo napisao kako ''ponekad, gledajući ovu seriju, čovjek odahne jer mu se čini da je stvarni život ipak nešto ljepši i sigurniji''.

''A onda padne u dvojbu je li u pravu, jer se u ovoj čvrstoj, opipljivoj i sadržajnoj seriji suvremena hrvatska stvarnost spretno isprepliće s fikcijom'', napisao je Bubalo, koji se u tekstu osvrće i na sličnost sa stvarnošću.

O zlim političarima, ljigavim uhljebima

Naime, iako se Duvnjak Đikić u intervjuima ograđivao od sličnosti s političkom scenom u Hrvatskoj, ponekad se teško oteti dojmu da gledamo hrvatsku (a ne samo hrvatsku) političku stvarnost.

''Ma koliko producenti iz razumljivih razloga isticali da je svaka sličnost sa stvarnim događajima slučajna, domaća politička scena nudi toliko obilje sočnog aferaškog materijala da bi ga grijeh bilo ne iskoristiti. Političari koji ne odgovaraju na pitanja, novinari koji im naivno postavljaju ta ista pitanja, svećenici kojima je jedini bog novac, biznismeni koji bi ubili boga za taj novac, suci koji presuđuju u korist onoga tko da više, žene koje daju i kad ih muškarci ne pitaju, prevareni, jalni, ljutiti, besperspektivni obični ljudi čiji su životi mizerniji od života vinske mušice koja leti od jedne do druge čaše – to je koktel današnjeg života i prve naše serije koja je završila na Netflixu i tako otišla u domove gotovo svih zemalja svijeta'', piše Bubalo.

Bubalo navodi kako su '''Novine' priča o zlim političarima, ljigavim uhljebima, licemjernim svećenicima, beskrupuloznim tajkunima, naivnim novinarima, usamljenim ženama, bezveznim muškarcima, o policajcima gadovima, nezahvalnim sinovima, nebitnim očevima, neetičnim sucima, o nosovima punih kokaina, džepovima punih para, o zemlji bez duše, ljudima bez srca, o seksu bez erotike, ljubavi bez voljenja, molitvi bez boga, o obiteljima bez veza, o vezama bez ljubavi...''

Pavičić ističe kako je ''s 'Novinama' Hrvatska s početka 21. stoljeća dobila svoj najpotpuniji i najambiciozniji fikcionalni opis - svoju balzakovsku 'ljudsku komediju'''.

''Rijeka je s ovom serijom dobila nenadmašni vizualni spomenik. A hrvatska kinematografija dobila je nekoliko novih glumačkih lica koja ćemo upamtiti - poput Glorije Dubelj, Tene Nemet Brankov i Anje Matković. Bilo bi mi drago da griješim: ali, strah me da nećemo skoro gledati domaću seriju tako dobru i važnu kao 'Novine''', napisao je Pavičić.

Čekanje Amnezije

Sam Đikić kaže kako nije želio da serija nalikuje dokumentarcu.

'' Nisam htio niti da ijedan lik bude preslika neke osobe iz stvarnosti. Bilo bi lakše da je tako, ali to bi onda bio dokumentarac'', rekao je Đikić za portal Net i dodao kako mu nije mi bila namjera prognozirati događaje niti navješćivati što će se dogoditi.

''Kada ste jako dugo u tom svijetu novinarstva i politike, kada o svemu tome ozbiljno i duboko razmišljate – ja sam pet-šest godina bio intenzivno uronjen u pisanje scenarija za 'Novine', tri sezone i 33 epizode što je jako puno teksta – onda vam se čak i slučajno dogodi neko takvo poklapanje. No, da se u stvarnosti i nije dogodilo išta od ovoga što smo, kako kažete, predvidjeli, to ne bi umanjilo kvalitetu serije'', rekao je Đikić koji je otkrio kako radi na još dva-tri slična projekta.

Naime, u ožujku ove godine trebalo je na Plitvicama krenuti snimanje serije ''Amnezija'', o krijumčarenju izbjeglica i droge na granici jugoistočne Europe na kojoj je Đikić radio s kolumnistom portala Bljesak.info Emirom Imamovićem Pirketom.