Sjajni Šiba

Prije 96 godina rođen redatelj kultnog filma ''Valter brani Sarajevo'', bio zatvoren na Golom otoku

Krvavac se režijom počeo baviti nakon Drugog svjetskog rata i upravo je taj period ostavio dubok trag na njega. Snimio je oko četrdeset uradaka, dokumentarnih filmova, tv-serija, kratkih i dugometražnih filmova.
Kultura / Film TV | 22. 12. 2022. u 09:34 Anadolija

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Na današnji dan prije točno 96 godina u Sarajevu je rođen Hajrudin Šiba Krvavac, jedan od najvećih bosanskohercegovačkih i ex-yu filmskih autora, ali i jedan od najgledanijih reditelja u svijetu, javlja Anadolija.

Svojom snažnom autorskom ličnošću spojenom s rijetkom zanatskom vještinom i smislom za spektakl i akciju u funkciji emotivnog angažovanja publike, a ne slavljenja ove ili one ideologije, Šiba je autor koji je donio potpuno novu vrijednost u jugoslovensku i bh. kinematografiju.

Foto: Anadolija / Zbog svog filmskog stila, Krvavac je ponekad uspoređivan s američkim oskarovcem Howardom Hawksom

Kultni status Šibinih filmova

Krvavac se režijom počeo baviti nakon Drugog svjetskog rata i upravo je taj period ostavio dubok trag na njega. Snimio je oko četrdeset uradaka, dokumentarnih filmova, tv-serija, kratkih i dugometražnih filmova. Napisao je i preko dvadeset scenarija. Svi njegovi igrani filmovi u regiji, ali i šire, imaju kultni status. "Valter brani Sarajevo", koji je snimio 1972. godine, bio je najgledaniji film u Kini, a film "Most" je prodat u skoro sve zemlje svijeta. Samo ovi podaci ukazuju na to koliko je Šibin filmski opus imao doprinosa i ostavio traga na bh. kinematografiju.

Foto: Anadolija / Hajrudin Krvavac

Njegov dar za precizno pričanje filmske priče je bio vidljiv već u njegovim ranim dokumentarnim filmovima što je postalo osnovna crta kasnijih dugometražnih filmova koje je režirao. Svi njegovi filmovi su akcioni i imaju temu Drugog svjetskog rata. Za svoju filmsku naraciju puno duguje stripovima i američkim akcionim filmovima, naročito vesternima, s maštovitom kombinacijom akcije i emocija, ličnih drama i epskih tragedija, idealiziranih heroja i psiholoških ispitivanja, ponekad s dozom humora. Zbog svog filmskog stila, Krvavac je ponekad uspoređivan s američkim oskarovcem Howardom Hawksom. U najkraćem, ono što je Šiba radio bila je čista filmska umjetnost.

Sarajevo se nije odužilo

Mnogi se slažu da je Šiba jedini redatelj akcionih filmova u punom smislu te riječi na prostoru bivše Jugoslavije, utemeljitelj i svojevrstan predstavnik cijelog jednog filmskog žanra, poznatog kao "partizanski vestern". Njegovi filmovi predstavljaju kontinuitet modernog filmskog izraza u estetskom i svakom drugom umjetničkom segmentu, zbog čega i jesu kulturno blago Bosne i Hercegovine.

Posebno je poznat je po filmovima "Vrtlog", "Diverzanti", "Most", "Partizanska eskadrila"... Ipak, najveću slavu stekao je filmom "Valter brani Sarajevo". Film koji je Šibina posveta narodnom heroju iz Drugog svjetskog rata Vladimiru Periću Valteru, Sarajevu i Sarajlijama, očarao je gledaoce diljem svijeta, naročito u Kini, gdje se gledanost ovog filma mjeri u milijardama.

Foto: Anadolija / Valter brani Sarajevo

Iako se zahvaljujući Šibinom filmom tokom 70-ih godina za Sarajevo čulo daleko, ovaj grad se još uvijek nije adekvatno odužio filmskom majstoru. Glavni grad Bosne i Hercegovine još uvijek nema ulicu sa imenom Hajrudina Krvavca.

Zatvoren na Golom otoku

Da Sarajevo i danas, 50 godina od "Valtera", ima koristi od Šibinog remek djela, potvrđuju i podaci Turističke zajednice Kantona Sarajevo. Naime, u 2019. godini, pred sami početak pandemije, među top 10 zemalja čiji su turisti ostvarili najviše posjeta Sarajevu, na prvom mjestu je bila Kina. U brojkama, tijekom 2019. godine, u Sarajevu je boravilo 66.392 turista iz Kine, koji su ostvarili blizu 100.000 noćenja. Turisti iz Kine ne znaju mnogo o Sarajevu, ali je većini njih prva asocijacija, a vrlo često i jedino što znaju o ovom gradu upravo film "Valter brani Sarajevo".

Foto: Anadolija / Sjajni Šiba

Šiba je od 20. travnja do 1. listopada 1949. godine bio zatvoren na Golom otoku, političkom zatvoru za vrijeme Jugoslavije, nakon razlaza tadašnjih sovjetskih i jugoslavenskih lidera. No, Šiba nikada nije govorio o tome.

Iako mu je tijekom agresije na BiH bilo ponuđeno da to uradi, Šiba je odbio napustiti rodni grad. Preminuo je 11. srpnja 1992. godine u opkoljenom Sarajevu.

Kopirati
Drag cursor here to close