Anto zaustavio gradnju policijske postaje u blizini nekropole sa stećcima

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Zasad neće biti daljnje gradnje policijske stanice u blizini nekropole sa stećcima u Kreševu, gradiću 40-tak kilometara udaljenom od Sarajeva, koja je, prema procjenama, jedna od najstarijih u državi.

Tako do daljnjeg ostaje zaštićena ova nekropola koja, procjenjuje se, datira s kraja 12. i početka 13. stoljeća, otkrivena u ljeto 2019 godine, piše portal Radio Slobodna Evropa.

Pretpostavljalo se da je nestala u 19. stoljeću, kada je, navodno, zbog pretvaranja u oranicu, nasuta riječnim oblutcima, a njena površina prekrivena slojem humusa. Za taj lokalitet arheolozi vežu i postojanje romaničke crkve, a dio njenih materijalni ostataka je u 19. stoljeću prenesen u Franjevački samostan u Kreševu.

Na tom lokalitetu je 2019. godine trebala početi izgradnja policijske stanice, ali su radovi tada odgođeni zbog arheoloških istraživanja. Tijekom tri faze istraživanja pronađeno je više od 80 stećaka i 17 grobnih mjesta, ali je procijenjeno da bi ukupan broj stećaka mogao biti znatno veći.

Međutim gradilište je ipak bilo otvoreno početkom veljače, kada su bageri počeli pripremati teren za izgradnju policijske postaje, a investitori u Ministarstvu unutarnjih poslova (MUP) Srednjobosanskog kantona (SBK) tvrde da su radovi pod arheološkim nadzorom.

Nakon toga je kroničar i istraživač iz Kreševa, Anto Buzuk, zbog zabrinutosti da nekropola sa stećcima bude ugrožena, podnio 5. veljače Tužiteljstvu BiH kaznenu prijavu protiv nadležnih.

Nakon što su fotografije i priča o izgradnji policijske stanice, putem medija i društvenih mreža, dospjele u javnost, u ponedjeljak (17. veljače) odlučeno je da radovi na policijskoj postaji budu zaustavljeni.

Arheolog i povjesničar Enver Imamović za RSE ocjenjuje da je nekropola u Kreševu samo jedan od primjera odnosa nadležnih institucija prema kulturnom blagu BiH.

"Uništavanje spomenika je naša realnost, pa danas, recimo, imamo moderne biznismene koji žele imati stećke ispred svojih vila. I sad, evo, imamo i Kreševo koji je eklatantan primjer kako institucije, koje trebaju čuvati spomenike, to ne rade. Mimo istraživanja se počelo graditi, a iz povjerljivih izvora čujem kako su zaobišli ekipu arheologa koji su bili uključeni, tako što su angažirali studenta arheologije da prati rad bagera. Dakle, sve apsurdi... Hvala Bogu da imamo građane koji vole starine i jedan takav se našao i u Kreševu i zahvaljujući njemu mi znamo za taj slučaj. Ništa od toga ne bi bilo da nije bilo zainteresiranosti javnosti, a osobito medija", rekao je Imamović.

Opširniji tekst možete pročitati na stranicama Radio Slobodna Evropa