Charles Fourier

Bio je utopijski socijalist, društveni reformator i kritičar građanskog društva

U Fourierovu društvenom nacrtu su osnovne zajednice nazvane falansterijama (phalanstères) ili falangama, koje se organiziraju kao dionička društva, kojih se dohodak dijeli među članove. Pokušaj izgradnje takve zajednice doživio je neuspjeh.
Kultura / Flash | 10. 10. 2022. u 12:27 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Foto: Getty Images / François Marie Charles Fourier (Besancon, 7. travnja 1772. – Pariz, 8. listopada 1837.)

Charles Fourier, francuski utopistički filozof i ekonomist, umro je u Parizu na današnji dan prije 185 godina, 10. listopada 1837.

Rođen je u Besançonu 7. travnja 1772. Radio je kao trgovac, objavljujući istodobno rasprave, koje ga izvornošću kritičkih nazora izdvajaju iz mnoštva utopista s početka XIX. stoljeća.

Za njega je antagonizam čovjeka i društva temeljno obilježje sveukupne povijesti. Taj antagonizam započinje progonstvom iz prvotnog idealnog stanja, zemaljskoga raja (Eden), nastavlja se stupnjevanim etapama divljaštva, barbarstva i ugovornoga društva, a teži izmirenju u višim stadijima, prvo u društvu jednostavnih asocijacija, na izlazu iz građanskog društva, te napokon u društvu složenih asocijacija ili društvu harmonije.

Prijelaz k takvu društvu ne postiže se nasilno već snagom uzora što ga daju eksperimentalne asocijacije. U Fourierovu društvenom nacrtu to su osnovne zajednice, nazvane falansterijama (phalanstères) ili falangama, koje se organiziraju kao dionička društva, kojih se dohodak dijeli među članove tako da 5/12 otpada na rad, 3/12 na talent i 4/12 na kapital, tj. na isplatu dividende dioničarima, osnivačima falange. U takvu 'harmoničnom' poretku, utemeljenu na dobrovoljnom i privlačnom radu, gdje sve čovječje strasti nalaze plodotvornu primjenu, organizacija vlasti bila bi gotovo nepotrebna.

Opći upravni organ falansterije, areopag, ne izdaje nikakve naredbe i ne propisuje nikakva pravila. On samo savjetuje na temelju iskustva svojih članova i podataka znanosti. Pokušaj izgradnje takve zajednice po njegovim zamislima doživio je neuspjeh.

No pojedini eksperimenti (u Francuskoj kraj Rambouilleta 1832., i osobito u SAD-u, gdje je 1840–50. postojala čak 41 falansterija) utjecali su na razvitak kooperativističkih shvaćanja.

Fourierove doktrine usustavio je njegov učenik V. Considérant, a popularizirane su u časopisima Le Phalanstère (1832–34) i La Phalange (1836–43).

Glavna djela: Teorija četiriju pokreta i općih sudbina (Théorie des quatre mouvements et des destinées générales, 1808), Rasprava o domaćem i poljodjelskom udruživanju (Traité de l’association domestique et agricole, 1822) i Novi industrijski i društveni svijet (Le Nouveau monde industriel et sociétaire, 1829).

(Izvor: Hrvatska enciklopedija)

Kopirati
Drag cursor here to close