Dežuranje u muzeju kojeg je zatvorila politika

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine pripada svim građanima BiH, a njegovo neprocjenjivo bogatstvo trebali bi vidjeti svi oni koji posjete Sarajevo'', poručile su danas osobe iz javnog i kulturnog života koje su se odazvale građanskoj akciji solidarnosti "Ja sam Muzej".

Brojni kulturni djelatnici, osobe iz javnog života, predstavnici međunarodne zajednice i nevladinog sektora došli su danas u Zemaljski muzej kako bi na simboličan način jednosatnim dežurstvom u Muzeju ukazali na potrebu otvaranja ove, jedne od najznačajnijih državnih institucija kulture.

U razgovoru s medijima ocijenili su da zatvaranje Muzeja ima političke konotacije, zbog čega su pozvali odgovorne da iznađu načina da riješe status svih sedam institucija kulture koje su od državnog značaja za BiH.

Blago Zemaljskog muzeja BiH zatvoreno je već gotovo tri godine, zbog čega je Udruženje Akcija Sarajevo u suradnji s partnerskom organizacijom Mediacentar Sarajevo, a u okviru Projekta održivosti civilnog društva u BiH i uz podršku USAID-a, organiziralo ovu aktivnost.

Jedan od onih koji su danas dali podršku akciji "Ja sam Muzej" bio je i kulturni djelatnik Ivica Šarić koji je ocijenio ovu akciju pozitivnim pomakom k rješenju pitanja sedam kulturnih institucija od državnog značaja, ali i da se kultura shvati onako kako to priliči zemlji koja stremi euroatlantskim integracijama.

''Na mogu izgovoriti riječi koje bi analizirale zatvaranje Muzeja koji odražava sliku cjelokupne kulturno-povijesne stvarnosti, zatvorimo ono što o nama pokazuje sve pozitivno, a pravimo toliko negativnih stvari'', naveo je Šarić.

Predsjednik Židovske zajednice u BiH Jakob Finci također je ohrabren ovom idejom zbog čega je odlučio pridružiti se dežurstvu u Muzeju da bi na taj način dao podršku onima koji žele da Zemaljski muzej bude otvoren, jer "muzej je muzej samo onda kada je otvoren, muzej iza zatvorenih vrata je napuštena zgrada".

''Ta zgrada može biti sama po sebi spomenik kulture kao takav, ali muzej bez posjetitelja nema svrhu niti funkciju. Naučili smo gorku lekciju - Muzej nikome ne nedostaje, zato što osim sporadičnih pokreta nitko se nije previše bunio što je Muzej zatvoren'', istaknuo je Finci.

Ukazujući i na činjenicu da postoji odgovornost države zbog zatvaranja Muzeja, Finci kaže da dio odgovornosti snosi i rukovodstvo Muzeja jer nije napravilo pravi red poteza da prevlada stanje u kojem se Muzej nalazi jer institucije kulture u svijetu nisu u potpunosti na proračunu nego jedan dio sredstava osiguravaju im države, a drugi dio sami iznalaze.

U okviru ove akcije u prostoru Botaničke bašte Muzeja, kod Zgošćanskog stećka, znanstveno predavanje o genetičkom i ilirskom naslijeđu ovih prostora održali su prof. dr. Damir Marjanović i prof. dr. Salmedin Mesihović.

Marjanović govoreći o genetičkom naslijeđu u BiH kazao je da je cilj demistificirati sve ono što se pričalo na ovim prostorima o onome što BiH ima u vezi s genetikom, a naglasio je da se samo znanošću može pokazati koliko ima bogatstva u genetičkom diverzitetu ljudi koji žive na ovim prostorima.

Za njega je izuzetno važna svaka promocija svrhe Muzeja, a njegova svrha je upoznavanje novih generacija o onome što jeste i što je bila Bosna i Hercegovina.

Mesihović je kazao da Zemaljski muzej čuva najviše onoga što je pronađeno iz ilirskog razdoblja, dodajući da su upravo artefakti iz tog razdoblja najvrednije blago Muzeja koje se mora sačuvati da bi i buduće generacije čuvale to naslijeđe.

Mesihović kao antički povjesničar upozorio je da kada se želi uništiti jedan narod prvo se uništava njegovo kulturno naslijeđe, podsjećajući da su i stari Rimljani prvo uništavali kulturna naslijeđa naroda, a potom pod motom romanizacije kazali da donose veću kulturu.