E, 'vako ti je to bilo na Širokom Brigu: Radi, voli se, ženi se

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Žen' se, dragi, da ti vidim svate, ja ću pivat' kada pođen za te'', stihovi su poznate hercegovačke gange ili bećarca koje su onodobno pjevušile mnoge djevojke maštajući o danu kada će poći za svoga voljenoga.

Kako se nekada udvaralo djevojci, ugovaralo i organiziralo njezinu prošnju, te kakvi su bili ženidbeni običaji kod mladenaca u širokobriješkom kraju prikazali su članovi Kulturno-umjetničkoh društva Mokro u svome amaterskom igranom filmu ''Radi, voli se, ženi se'' snimljenom 2005. godine.

Iako je snimljen prije gotovo 13 godina, njihov je amaterski uradak ovih dana doživio pravi ''boom'' na društvenim mrežama. Film je za samo nekoliko dana pogledalo i na svojim stranicama podijelilo na tisuće korisnika društvenih mreža.

U početku je bilo prepuno sumnje

U vrijeme kada se svadbena veselja pretvaraju u ''parade pijanstva i kiča'', film mokarskih folkloraša biva kao iz naftalina izvađen kao podsjetnik kako je to nekada bilo.

Na početcima djelovanja spomenutog kulturno-umjetničkog društva prikupljena su usmena svjedočanstva seoskih baka i djedova o ženidbenim običajima, a sama ideja za snimanje filma o istima potekla je od tadašnjeg predsjednika KUD-a Mokro Andrije Kraljevića.

''Mnogima je tada moj prijedlog zvučao smiješno. Imali smo na raspolaganju samo jednu kameru pa većina članova nije vjerovala kako možemo uopće krenuti sa snimanjem, a kamoli napraviti gotovo sat igranoga filma. Sve je bilo prepuno sumnje. No, naš tadašnji koreograf, pokojni Stanko Musa - Musić i ja nismo htjeli odustati od cilja'', otkriva Andrija Kraljević u razgovoru za Bljesak.info.

Okupili su glumačku ekipu, raspodijelili uloge i krenuli sa snimanjem u starim Bošnjakovim i Lončarevim kućama u Donjem Gracu, praktički bez pravog scenarija.

Zapravo, može se reći kako je cijeli film bio stvar improvizacije u danom trenutku. Nadopunjavali su jedni druge kroz samo snimanje.

''Svi smo kroz svoje uloge donosili dio onoga što smo čuli ili vidjeli u svojih starijih ukućana. Željeli smo filmu dati pečat izvornoga hercegovačkog života i prenijeti poruku kako je nekada izgledalo svadbeno veselje. Dakle, željeli smo od zaborava sačuvati našu starinu i običaje. Uostalom, to i jest osnovna svrha našega djelovanja'', dodaje Slavica Ćužić, današnja predsjednica KUD-a Mokro koja je u filmu igrala ulogu mladine majke.

Iako svjesni kako njihov amaterski uradak nije tehnički savršeno urađen, članovi KUD-a Mokro danas s ponosom ističu kako je njihov film uspio. Najvažnija je poruka odaslana! Film o tradicionalnim hercegovačkim svatovima ostaje trajni svjedok jednog vremena.

U Mokrom se rodila ljubav prema folkloru

Tada mlada plesačica društva sa samo pet godina folklornog iskustva, Ana Ćeškić u filmu je odigrala glavnu ulogu. No, kako će reći u razgovoru za Bljesak.info, ni danas joj nije jasno kako je i zašto baš ona dobila ulogu mladu.

''Vjerojatno su me izabrali jer sam bila među najstarijim djevojkama u društvu'', uz smiješak će reći Ana Ćeškić uz poruku kako tada nije bila svjesna težine posla kojega se prihvatila. Kao i u pravim svatovima, tako su i na filmu sve oči bile uprte u mladu.

''Tek danas vidim koliku smo veliku stvar napravili s tim filmom. Iako je bilo naporno snimati i staviti se u ulogu iz jednog drugog vremena, bila mi je čast biti glavna uloga u filmu. To s potpunim uvjerenjem mogu danas potvrditi kada mi se folklor doslovce zavukao ispod kože'', ističe naša sugovornica i današnja koreografkinja KUD-a Mokro.

No, njezina ljubav prema folkloru i shvaćanja važnosti kulturno-umjetničkih društava rodila se tek dolaskom u Mokro (u zimu 1999., nap. a.). Do tada, priznaje, ''nije imala pojma o folkloru''. U istinitost njezine tvrdnje posvjedočio je i Andrija Kraljević uz riječi kako ''kad se udavala za Vanću (supruga Franu, nap. a.) nije znala šta je trusa''.

Dodatnu zanimljivost cijelom filmu daje činjenica kako je ulogu mladoženje igrao Vlado Ćužić, član popularnih Mokarskih tamburaša, kojemu je Ana zapravo - ujna.

''Istina, oboma nam je bila nelagodno i istovremeno smiješno jer sam ja njegova ujna. I godinama kasnije kada bi pogledali film malo bi se zacrvenjeli. No, snimanje filma smo odradili maksimalno ozbiljno'', sa smiješkom dodaje Ana priznajući kako joj je najveća neugodnost bila kada bi ju ''Vlado trebao cmoknuti prilikom snimanja scena udvaranja i zagovaranja prošnje''.

Lijepo sjećanje na preminule članove

O kakvom stvaralačkom pothvatu je riječ svjedoči i podatak kako su cjelokupno snimanje i montažu igranog filma o ženidbenim običajima u širokobriješkom kraju financirali osobno članovi KUD-a uz pomoć nekoliko lokalnih sponzora.

''Svi smo osobno sudjelovali s financijskim izdatcima u realizaciji ovoga filma. Zahvaljujući prikupljenim sredstvima i donacijama nekolicine lokalnih sponzora uspjeli smo završiti film. Nijedna institucija tada nije prepoznala stvarnu vrijednost onoga što smo radili. Srećom, film je danas prepoznat kao vrijedan zapis'', istaknuo je Andrija Kraljević na koncu razgovora za Bljesak.info.

''Srećom, kasnija općinska vlast je imala sluha za ono što radimo, tako da ne možemo biti nezadovoljni njihovim odnosom prema onome što radimo. No, neka to ovoga puta ostane po strani. Najvažnije nam je što smo se kroz ovo jedno malo podsjećanje na taj film prisjetili i svih naših pokojnih članova koji su s nama sudjelovali u stvaranju ovoga filma. Ovo je jedno lijepo sjećanje i na njih'', zaključila je aktualna predsjednica društva Slavica Ćužić.

Danas je KUD Mokro jedno od najaktivnijih kulturno-umjetničkih društava u cijeloj Hercegovini. Osnovano je početkom 2000. godine s ciljem očuvanja kulturne baštine širokobrijeških Hrvata. Broji stotinjak članova svih uzrasta raspoređenih u pjevačkoj, plesačkoj, tamburaškoj i dramskoj sekciji. Iz svoga programa izdvajaju plesove i pjesme zapadne Hercegovine, poskočicu Linđo, plesove i pjesme Zagorja, Međimurja, Like i bunjevačkih Hrvata.

Članovi KUD-a Mokro organizatori su tradicionalne manifestacije ''Na temeljima bazilike naše'', a kao sudionici bili su na svim važnijim smotrama folklora u cijeloj Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj te pojedinim europskim državama.