Izložba ''Backup'': Priče o ratnom nasilju u Stocu na nenasilan način

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Borba protiv revizionizma i pogrešnog tumačenja događaja iz prošlosti putem umjetnosti i usmene historije cilj je izložbe ''Backup'' koja će od sutra, 21. travnja, biti postavljena u Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine. Rad je ovo četiri umjetnika o životnim pričama osoba iz Stoca koje su tokom proteklog rata bile zatvorene u hercegovačkim logorima.

Nermina Trbonja objašnjava za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) da je izložba''Backup'' refleksija na prikupljeni materijal sačinjen od životnih priča Stočana i artefakata iz perioda rata. Bilježeći usmena svjedočenja stanovnika Stoca koji su u razdoblju 1993. i 1994. godine bili zatvoreni u hercegovačkim logorima, ova izložba nudi vizualizaciju i materijalizaciju usmenih povijesti, dodaje ona.

Mistifikacija

Trbonja kaže kako mnogo ljudi u Hercegovini ne zna ni za postojanje logora niti tko je bio zatočen u njima, te da oko samih događaja postoji određena vrsta mistifikacije ili pogrešnog tumačenja i revizionizma.

Prema njenim riječima, nakon prikupljanja materijala i razgovora s ljudima, Trbonja je došla do spoznaje da forma teksta nije dovoljna ''u toj potrazi da na nenasilan način priča o nasilju'', te je u razgovoru s drugim umjetnicima, došla na ideju usmene priče u vidu izložbe.

''Onda sam iz svih tih intervjua, zapravo napravila jednog čovjeka, koji je imaginarni čovjek i od anegdota svih tih ljudi iz njihove prošlosti, sjećanja na neku daleku prošlost iz njihovog djetinjstva i čitavog tog puta života u socijalizmu, pa onda početka rata, pa rata, pa iza rata. Od tih svih iskustava sam napravila jedan glas, to je neka ideja, taj neki glas koji objedinjuje dosta tih priča'', kaže ona.

Recepti u logoru

Tijekom istraživanja, Trbonja je našla knjigu recepata lokalnih jela koje su pisali muškarci zatočeni u logoru.

''Jedan mladić, sa nekih 20 i nešto, skupio je te recepte kad je izašao iz Dretelja i sastavio tu teku. I nekako je ta teka došla do mene. Ja sam poslije toga istraživala je li postoje takvi neki dokumenti iz drugih nekih logora, i zapravo jedna žena je uradila istraživanje i našla je tri te takve teke. Jedna je bila za vrijeme holokausta, jedna u ruskom Gulagu, jedna u Japanu u kolektivnom zatvoru'', kaže Trbonja.

Specifičnost pronađene knjige recepata jeste da su je pisali muškarci, dok su ostale tri pisale žene, objašnjava Trbonja te dodaje da s psihološkog aspekta sjećanje na recepturu u ovim slučajevima je neka vrsta nenasilnog otpora.

''Rituali, objedovanje s obitelji, to može da bude destruktivno u tim ekstremnim okolnostima, onda dalje počinješ još više da patiš sjećajući se, nisi sa svojom obitelji, u logoru si, može ti se desiti što god. Gladan si, to su logori u kojima su ljudi bili strašno iscrpljivani, ali čisto ta receptura, ona ima suprotan efekat. Ako se sjetiš samo u tom nekom kontekstu, tvoj mozak može da počne da luči dopamin i da je to stvarno kao sredstvo za preživljavanje'', kaže ona.

QR kod

Pored Trbonje, autori izložbe su i Quentin Fagart, Ivan Hrkaš i Ksenija Hotić.

Kako je objasnila Trbonja, Hotić, koja živi u Torontu, bavi se pristupom sjećanja kroz kulinarstvo, stilistiku hrane i fotografiju, dok je Hrkaš kreirao jedinstveni QR kod u kome je upisan tlocrt četiri logora: Koštana bolnica, Gabela, Dretelj i Heliodrom. Skeniranjem ovog koda otključava se audio rad u kojem su sadržani intervjui Stočana.

''Skenirate kod, stavite slušalice i slušate priču, koja je usmena povijest tih ljudi iz Stoca, dok obilazite ove druge stvari u sklopu izložbe i onda isto, tako pošto priča traje nekih 25 minuta, sjednu i ostanu tako zajedno'', kaže ona, dodavši da je u intervjuima sudjelovalo više od 20 osoba.

Quentin Fagarta, koristeći dotrajali crno-bijeli negativ koji datira iz razdoblja 1990-ih, uradio je serijal fotografija logora Dretelj. Tijekom procesa razvoja negativa, pojavile su se nijanse na kemijskom oštećenom filmu.

''Što manje pokažeš, ostavljaš više mjesta za ljude da sami sebe zamisle u filmu. Ljudi vide sjenke, duhove u filmu'', kaže Fagarta za BIRN BiH.

Kako je Trbonja objasnila, izložba je u početnoj varijanti bila izložena u Stocu, a nakon toga u Beogradu.

''Izložba je zamišljena da se širi, svaki put kako se pojavljujemo u drugim gradovima, tako će da raste'', kaže ona.

Izložba “Backup” bit će otvorena sutra u Historijskom muzeju BiH i trajat će do 28. travnja, prenosi Detektor.