Prije 140 godina umro je čovjek koji je ''osmislio'' komunizam

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Na današnji dan prije 140 godina, 14. ožujka 1883. godine umro je u Londonu u 65. godini života Karl Marx.

Umro je od plućne bolesti koja ga je duže vrijeme mučila. Pokopan je na groblju Highgate u Londonu. Pri pokopu bilo je prisutno samo između 9 i 11 ljudi, među njima Friedrich Engels i Wilhelm Liebknecht, jedan od osnivača njemačkih socijaldemokrata (SPD).

Marx je rođen u Trieru 5. svibnja 1818. godine. Studirao je pravo i povijest u Bonnu i Berlinu, gdje se upoznao s mladohegelovcima (A. Ruge, B. Bauer, L. Feuerbach i dr.), a potom i filozofiju, iz koje u Jeni 1841. postiže doktorat, te se 1842. neuspješno pokušava habilitirati na sveučilištu u Bonnu.

Potkraj 1843. odlazi u Pariz gdje upoznaje Friedricha Engelsa, s kojim blisko surađuje sve do kraja svojega života.

U to vrijeme nastaju njegova djela: Prilog kritici Hegelove filozofije prava (Zur Kritik der Hegelschen Rechtsphilosophie, 1843), Židovsko pitanje (Zur Judenfrage, 1844), Sveta obitelj (Die heilige Familie oder Kritik der kritischen Kritik, gegen Bruno Bauer und Konsorten, 1845).

Na zahtjev pruske vlade 1845. Marx biva prisiljen emigrirati iz Francuske u Belgiju, te u Bruxellesu nastavlja s daljnjom razradbom svoje kritike tadašnjih društvenih odnosa, ali i njemačke filozofske tradicije kao ideološke podloge tih odnosa.

Skupa s Engelsom, W. Wolfom, J. Weydemeyerom i dr. osniva u Bruxellesu Komunistički dopisnički komitet, stupa u vezu s francuskim i njemačkim komunistima, radi na promidžbi svojih revolucionarnih shvaćanja.

Pročitajte još

Čovjek koji je želio ukinuti obitelj, religiju, naciju, istinu, povijest i individualnost

Pridobivši za svoje poglede mnoge ugledne komuniste, posebice one iz dotadašnjega Saveza pravednika (J. Moll, K. Schapper, A. Pfänder, J. G. Eccarius), skupa s Engelsom predlaže osnivanje saveza komunista, do čega dolazi 1847. u Londonu.

Potkraj iste godine, na drugom kongresu Saveza komunista, Marxu i Engelsu biva povjerena izradba Manifesta komunističke partije (Manifest der kommunistischen Partei, 1848), u kojem su sažeti temeljni nazori komunista o društvenom razvitku, smislu klasne borbe i njezinim metodama.

Kada je 1864. osnovana Prva internacionala, Marx je aktivno sudjelovao u njezinu radu, pisao njezine statute, proglase i teze za kongrese. Na temelju djela koja je objavio sam ili s F. Engelsom i većega broja manjih programatskih i političkoteorijskih spisa, te na temelju Engelsovih i drugih interpretacija njemačkih socijalista i ruskih komunista, Marx je shvaćen kao utemeljitelj "historijskog i dijalektičkog materijalizma" i "znanstvenoga socijalizma".

Što se tiče privatnoga života, zanimljivo je da je Marxova supruga bila njemačka ljepotica Jenny von Westphalen, kći pruskog baruna, koja je prekinula zaruke s mladim njemačkim časnikom da bi bila s Marxom.

Njihovo vjenčanje bilo je kontroverzno, jer je ona bila plemkinja, a on je bio iz građanske klase. Imali su ukupno sedmero djece, no zbog siromaštva u kojem su živjeli djetinjstvo su preživjele samo tri kćeri. Sve tri su imale po majci prvo ime Jenny: Jenny Karolina, Jenny Laura i Jenny Julija Eleonora.

Prve dvije udale su se za poznate francuske socijaliste, Longueta i Lafarguea, a treća je bila u vezi s britanskim socijalistom Avelingom.