Nekropoli Opara iz 13. stoljeća prijeti klizište

Stećci kod Novog Travnika u opasnosti, neophodna hitna gradnja potpornog zida

Stećke na lokalitetu Opare u svibnju 2009. godine Državna komisija proglasila je nacionalnim spomenikom BiH.
Kultura / Flash | 14. 10. 2017. u 08:26 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Iako je nekropola stećaka Opara iz 13. stoljeća, koja se nalazi u općini Novi Travnik, prije šest godina potpuno konzervirana, zbog klizanja na strmom terenu, potrebno je, što prije napraviti potporni zid, koji će zaustaviti klizište, javili su sutručnjaci.

U suradnji sa stručnjacima Zemaljskog muzeja BiH, tog zadatka prihvatili su se članovi novotravničkog “Preporoda”, koji su u sklopu svog projekta zaštite povijesnog i kulturnog naslijeđa uspjeli i osigurati sredstva, piše Dnevni avaz.

Snimiti stanje

Kako  je kazao Džemil Jakić iz “Preporoda”, stručnjaci Zemaljskog muzeja u Sarajevu trebali bi ovih dana izaći na teren snimiti stanje.

 ''Nekropola Opara potpuno je konzervirana 2011. godine, kada i nekropola Maculje. Uloženo je skoro 20.000 KM u konzervaciju, ali danas, zbog klizanja terena, moramo uraditi potporni zid kako bismo zaštitili 48 stećaka'', kazao je Jakić. Nekropola se nalazi u naselju Opara, na lokalitetu Bare, a stećci su, nakon konzervacije, bili u prilično dobrom stanju. Ipak, osim stručnjaka i lokalnog stanovništva, malo tko zna da se u Opari nalazi tako vrijedna nekropola.

Putokaza do nje skoro i nema, a table kojima je prilikom konzervacije označena, odavno su nestale.

Također, nekoliko stećaka išarano je sprejem. Stećke na lokalitetu Opare u svibnju 2009. godine Državna komisija proglasila je nacionalnim spomenikom BiH.

Reljefni dekor

Među 48 stećaka u ovoj nekropoli nalazi se i nekoliko sljemenjaka, od kojih je jedan dekoriran reljefno izrađenim motivima polumjeseca i ruke s raširenim prstima. Kao što je često slučaj, i ovaj lokalitet smješten je na važnom srednjovjekovnom putu, koji su koristili trgovci, uključujući i one iz Dubrovnika, koji su uvozili sol i izvozili žitarice.
 

Od stećaka zidali kuće

Problema u prošlosti, kaže Jakić, bilo je i sa mještanima koji su dijelove stećaka koristili za gradnju kuća.

''Dio mještana koristio je stećke kao građevinski materijal, ali srećom, toga danas više nema, jer su i mještani sve više svjesni da je to naša baština, koju moramo zaštititi'', kazao je Jakić. Jedinstveni za naše područje Srednjovjekovni nadgrobni spomenici stećci jedinstveni su za područje BiH i njenih susjeda. Impresivan su dokaz rastuće ekonomske moći bosanskog feudalnog društva u 14. stoljeću, otvaranja rudnika, pojačane urbanizacije te želje pojedinaca da status i moć prikažu kroz vanjski izgled nadgrobnog spomenika.

Kopirati
Drag cursor here to close