Veliki filozof s nacističkim mrljama u biografiji

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Martin Heidegger je jedan od najpoznatijih filozofa 20. stoljeća. No, njegova uloga u nacionalsocijalizmu predmet je kontroverznih diskusija.

Veliki njemački filozof preminuo je na današnji dan prije 45 godina, 26. svibnja 1976. Rođen je 26. rujna 1889. godine u Meßkirchu, a većinu svog životnog i radnog vijeka proveo u Freiburgu i Schwarzwaldu, iskazivao je simpatiju prema Adolfu Hitleru i bio član nacionalsocijalističke stranke NSDAP.

Potječe iz skromne obitelji Johanne (rođ. Kempf) i Friedricha Heideggera. Odgajan je u rimokatoličkom duhu. Obitelj ga nije mogla poslati na studij pa se nakratko školovao u isusovačkom sjemeništu iz kojeg je ubrzo udaljen iz zdravstvenih razloga. Studira teologiju u Freiburgu uz potporu crkve. Kasnije prelazi na studij filozofije.

Heidegger je ostao zapamćen kao briljantni mislilac visoke intelektualne oštrine, njegovi tekstovi slove kao miljokazi koji nisu izgubili na aktualnosti. Mračne sjene na njegov filozofski opus, međutim, baca njegova blizini nacionalsocijalističkim krugovima i lojalnost Hitlerovom režimu.

Bitak i vrijeme

"Heidegger ima iznimno značenje za svjetsku povijest i filozofiju, zato se ni u budućnosti neće moći zaobići njegova djela", kazao je jednom prilikom Ulrich von Bülow, direktor odsjeka za arhiviranje u Njemačkom literarnom arhivu. Ta institucija u gradiću Marbachu kod Stuttgarta pohranjuje i čuva Heideggerovu intelektualnu ostavštinu, između ostalog i njegovo kapitalno djelo "Bitak i vrijeme" objavljeno 1927. godine.

Na Hanne Arendt (1906-1975.) Heidegger je svoje zapise 1969., dakle još za života, predao Literarnom arhivu. I tamo su oni naišli na veliki interes. Heidegger je revolucionirao filozofiju, tvrdi arhivar von Bülow: "On je nije smatrao hermetičkom sferom rezerviranom za znanstvenike i akademike, već je pokušao povezati s konkretnim životom pojedinca."

Inače, Heidegger je nasljednik učenja fenomenologije Edmunda Husserla. Jedan od važnijih filozofa 20. stoljeća. Njegovo opsežno učenje o ontologiji spada među najveće pothvate u filozofiji 20. stoljeća.

Nacistička mrlja

Njegov kratkotrajni angažman u Hitlerovom nacional-socijalističkom pokretu 1933.-1934. (kada je imenovan za rektora u Freiburgu) su predmet trajnog interesa i rasprava, kao i Heideggerova ljubavna veza sa židovskom studenticom i kasnije glasovitom filozofkinjom Hannom Arendt, analitičarkom totalitarizma tijekom 1920-ih godina.

Zbog tog angažmana mu je nakon rata bilo zabranjeno predavati na sveučilištu (1945.–1951). Umirovljen je 1952., potom je povremeno držao javna predavanja, ali je tiskao mnoga djela, koja su snažno utjecala na suvremenu filozofiju u svijetu.

Jedan je od najhvaljenih, ali i najosporavanijih filozofa 20. stoljeća. Odmah nakon izlaska svojega glavnog djela "Bitak i vrijeme" (Sein und Zeit) 1927. Heidegger je u središtu filozofskih rasprava. U toj knjizi zauzima se za filozofsko mišljenje koje će ponajprije biti usmjereno na pitanje o smislu ili istini bitka.

Utjecaj njegove filozofije

Heidegger bit čovjeka određuje ukazujući na pješčani sat vremenitosti; odozdo kroz uzak prolaz sadašnjosti nadire prošlost. Zbog zagonetnog jezika rijetki su ga pročitali, a još ih je manje shvaćalo ono što čitaju. Usprkos tomu, to djelo je izvršilo golem utjecaj. Filozofija se treba baviti bitkom jer je to pitanje, kako je Heidegger tumačio, palo u zaborav pod utjecajem građanskog subjektivizma i nihilističkog mišljenja.

Svojom ontologijom skrenuo je s puta zapadnoeuropskog filozofiranja, koje je u ontološkoj problematici uvijek išlo za tim da projicira sebe na bitak, te se tako izvršavalo nasilje nad njim.

Heidegger je, za razliku od građanske filozofske misli, čovjeka proglasio čuvarem bitka, jer samo čovjek može shvatiti istinu i njegov smisao. Njegova opća filozofska stajališta odjeknula su na širem estetskom planu, posebno u poimanju biti umjetnosti.

Heidegger nije do kraja prevladao građansku filozofiju, ostaje u njezinu okviru, ali je pitanje izgubljenosti čovjeka kroz gubljenje kontakta s bitkom, važno pitanje Martina Heideggera, jer je osvijetlio otuđenost čovjeka od vlastite biti.

Heideggerova je filozofija imala golem utjecaj u Europi. Djelovao je i na francuski egzistencijalizam, posebno na Sartrea.