Zaboravljeni i otpisani: 50. obljetnica Radio Mostara bez odjeka

Tekst članka se nastavlja ispod banera

"Kao da je bilo nekad / i kao da je bilo tu / pod velikim svijetlim suncem / pod velikim svijetlim svodom" (EKV)... Nekada davno se Mostar znao buditi uz svoj Radio Mostar, opuštati se poslijepodne, privoditi dan kraju uz njegov program, lješkariti nedjeljom uz njegov zvuk...

Radio Mostar bio je skromnih materijalnih mogućnosti, ali uvijek s impozantnim ljudskim darom, vizijom, kreativnošću i odmjerenim stavom naspram stvarnosti.

U subotu, 27. srpnja navršilo se 50 godina od početka rada predratnog Radio Mostara.

Radio Mostar oglasio se prvi put u eteru 27. srpnja 1969. godine u 14:30 sati iz studija smještenog na Rondou u tadašnjem Domu kulture.

Svjedoci vremena se sjećaju kako je time  započela era elektronskih medija u gradu.

"Više godina emitirao je program samo na srednjetalasnom predajniku. Izgradnjom Mostarke, 1980. godine, seli se na 18. sprat najviše i najpopularnije zgrade u gradu na Neretvi. Izgrađena su dva studijsko-režijska prostora, od kojih je samo jedan opremljen najmodernijom opremom, miksetom i vrhunskim magnetofonima Studer, te gramofonima IMT, koja je nažalost bila u mono tehnici. Radio Mostar nikada nije imao svoj FM, odnosno UKT predajnik. Ono sto smo slušali na 88,6 MHz bio je eksajter umjesto linka, uređaj za prebacivanje signala od studija do srednjetalasnog predajnika, koji se nalazio u Raštanima", zapisao je na svome Facebook profilu jedan od najsvestranijih bivših uposlenika, urednik u programu, ton majstor i glazbeni urednik, Asim Manjgo.

Manjgo podsjeća da se početku program emitirao od 14:30 do 18:00 sati, a startom Drugog programa Radio Sarajeva emitirao se popodnevni program od 14:00 do 18:00 i Jutarnji program od 5:30 do 7:00 sati.

Kroz redakciju Radio Mostara prošla je čitava plejada novinara, spikera, reportera i suradnika raznih profila.

"Petero njih nisu više s nama. To su dugogodišnji glavni i odgovorni urednik i urednik Sportske redakcije Asim Hadžajlić, urednik redakcije za kulturu Milivoje Mrkić, spikerica Mersija Hadžić - Markotić, posljednji glavni i odgovorni urednik Radija, Jovo Došlo, a nedavno nas je napustio maestralni ton-majstor Željko Markotić", podsjeća Manjgo.

Dodajmo kako je preminuo i posljednji direktor Radio Mostara, Tomislav Mazal, koji je u vrijeme i nakon rata bio i ravnatelj Radiopostaje Mostar.

Nažalost, i pored nastojanja da se bivši uposlenici i suradnici ove redakcije i cijelog Informativnog centra, u sklopu kojeg je djelovao i list Sloboda, koji ove godine slavi 75.godišnjicu od izlaska prvog broja u Trebinju, okupe i obilježe zlatni jubilej predratnog Radio Mostara, to se ipak nije dogodilo.

Dijelom su za to kriva vremena u kojima živimo, a dijelom i daljine, jer većina bivših uposlenika Radio Mostara ''rasula'' se diljem svijeta, a neki, kao što je naprijed spomenuto, nažalost više nisu živi.

Nekadašnji uposlenici Radio Mostara danas žive u Australiji, Kanadi, SAD-u, Švedskoj, Norveškoj, Njemačkoj, Nizozemskoj, Srbiji, Hrvatskoj..., a jedan broj njih je nastavio živjeti i raditi u Bosni i Hercegovini.

Inicijativa o okupljanju ovoga ljeta, upravo 27. srpnja, koja je pokrenuta putem društvenih mreža, doživjela je neuspjeh i tako je ovaj uistinu vrijedan jubilej ostao neobilježen.

Također nije bilo ni službenih manifestacija koje bi bile organizirane u čast 50. obljetnice nekadašnjeg Radio Mostara. Nikakvo čudo, jer se ovaj radio nakon 1992. godine, kroz vrtlog rata, ''razbio'' na nekoliko posebnih redakcija i radijskih postaja.

Nepovjerenje koje je među ljude donio rat, osjetilo se i u medijskom prostoru - zapravo, možda ponajviše upravo u ovom segmentu svakodnevnog društvenog života.

I tako je Mostar još jednom bacio radio kroz prozor...