Novi Sad

Zečji muzej kao adut za prijestolnicu kulture

Specifičnost ovog muzeja, osim činjenice da je posvećen jednoj životinji – zecu u svim mogućim oblicima, jeste i da se nalazi u kući u kojoj živi umjetnička obitelj…
Kultura / Flash | 22. 07. 2019. u 13:23 Anadolija

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Zec koji je pojeo muzej, zec kandidat za gradonačelnika, zec simbol strepnje, straha i radosti, zec od vučje kože, kokošjeg perja, od porculana, gume, plastike, knjige o zecu, slike o zecu, zečji sok, zečje grickalice, zečje kino... samo je segment neobične muzejske postavke koja je izložena u obiteljskoj kući Nikole Džafa, u Petrovaradinu, u svojevrsnom 'Muzeju zeca' koji je proteklog vikenda prvi put otvorio vrata za posjetitelje i radoznalce.

Foto: Anadolija / 

Specifičnost ovog muzeja, osim činjenice da je posvećen jednoj životinji – zecu u svim mogućim oblicima, jeste i da se nalazi u kući u kojoj živi umjetnička obitelj Vesna i Nikola Džafo. Muzejska postavka otvorena je svake subote, točnije još sljedeće dvije, a poslije će ovisiti isključivo od volje umjetnika, odnosno vlasnika ove neobične galerije koja se našla u projektu ''Šetnja kroz nasljeđe'' iza koje stoji ''Novi Sad – Europska prijestolnica kulture 2021''.

Fikcija

Angažirani umjetnik Nikola Džafo ovaj muzej začeo je tijekom antiratnog projekta 1999. godine, kada je zeca, kao simbol plašljivosti, nacrtao na platnu u Galeriji likovne umjetnosti u Beogradu.

U protekla dva desetljeća Nikola Džafo je sa suprugom Vesnom što pravio što prikupljao figure zečeva, knjige, igračke, etikete na kojima se nalazi zec. Danas u njihovom vlasništvu ima više od dvije tisuće predmeta koji su, zahvaljujući trudu bračnog para Džafo, postali izložbeni predmeti.

''Pravili smo kartoteku, popisivali smo sve izložbene predmete i stigli smo do broja od tisuću. Ali, to je samo dio. I to manji'', kaže Džafo.

Foto: Anadolija / 

Manji dio ove postavke već je bio prikazivan u Srbiji i svijetu, ali je ovo prvi put da se otkrije javnosti s kućne adrese porodice Džafo. Posjetitelji su imali prilike uvjeriti se da ovo nije samo zabavna izložba, jer se kroz ovu postavku govori o umjetnosti, razvijanju ekološke svijesti, društvenom angažmanu te ukazuje na sve mane i bolesti društva.

Na pitanje što mu zec kao životinja znači, Nikola Džafo iskreno odgovara: ''Ništa. Ja čak nisam vidio pravog zeca zaozbiljno. Pitome kuniće sam video, ali pravog, divljeg zeca, ne. To je fikcija druge vrste''.

Željko Grulović iz umjetničke udruge ''Šok zadruga'', vodič kroz ovu postavku, navodi da postavka koincidira s cjelokupnim radom Nikole Džafa.

Sprdadžijsko

''Njegov rad je prepoznatljiv po tankoj liniji gdje se često susreću strašno i najgore u ljudskoj duši i ponašanju i ono što je komično i sprdadžijsko, a koju on uvijek uspijeva da postigne u svom radu. Posjetitelji mogu da vide njegovo slikarstvo s prepoznatljivim potpisom. Interesantna je sama kolekcija koja, vjerujem, na postjugoslavenskom, a i širem prostoru ne postoji i koja je izuzetno zanimljiva i šaljiva, a istovremeno postoje i strašni elementi. Postoji ona poslovica: 'nitko ne zna koliko je duboka zečja rupa', tako da je najbolje da neko dođe da vidi, pa da vidi gdje će to da ga odvede'', naglašava Grulović.

Dodaje kako je to u stvari muzej u nastanku i da se nakon nekoliko pokušaja došlo do zaključka da bi bilo najbolje da se ova kolekcija predstavi u kućnim uvjetima.

Foto: Anadolija / 

''Ideja nam je da u budućnosti, uz pomoć grada, pokrajine, ovakve kolekcije posluže kao kulturno-turistička atrakcija. Mogla bi i država pomoći kroz subvencije da se ovakve kolekcije podignu na višu razinu, što bi bilo dobro i za zemlju, a u ovom slučaju i za grad Novi Sad. Na taj način bi se proširila turistička ponuda i otvorili dijelovi grada koji su zaboravljeni kao što je Stari Majur gdje se ovaj muzej u nastajanju nalazi'', navodi Grulović.

Tko želi zeca?

Važan segment ove izložbe o zecu je i mini-botanička bašta koju bračni par Džafo zajedno uređuje, ali ne koriste kemijske preparate za zaštitu biljaka.

''Ova bašta je istovremeno i divlja i pitoma, i, vjerujem, jedna od najljepših u Novom Sadu. Sadrži ogroman broj ukrasnih i jestivih biljaka. Gledajući baštu provlači se tema ekologije i održivosti, a autor nam skreće pažnju i da nam uvjeti života, i socijalni i ekonomski, ali i uvjeti koji su vezani za ekologiju u širem smislu riječi nisu baš sjajni i da treba više da se posvetimo tome'', zaključio je Željko Grulović.

Autor izložbe Nikola Džafo odlučio je da svoju kolekciju slika na temu zeca, od koje je samo manji dio izložen u kućnom muzeju, ponudi galerijama i raspisao je natječaj za postavku izložbe 'Večera za zeca', koji je otvoren do 2020. godine. U tom natječaju, između ostalog, navodi da nudi ''vrhunske umjetničke domete, ugodno druženje i publiku koja prati rad autora''.

 

Kopirati
Drag cursor here to close