Robert Pehar dao odgovor zašto Džubran u Mostaru danas

Tekst članka se nastavlja ispod banera

„Oči Halila Džubrana vide neopisivu ljepotu rodne zemlje u isto vrijeme dok gledaju Libanon kao prostor političkih problema i podjela, što implicitno daje odgovor zašto Džubran u Mostaru danas“, otkrio je Robert Pehar, redatelj nove predstave Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru „Isus, Sin Čovječji“.

Puno je razloga, navodi Pehar, zbog kojih je HNK Mostar odlučio scenski utjeloviti osjećaje ovoga velikog libanonskog pisca prema Isusu Kristu na svojim daskama.

Težak zadatak

„Budući kako sam odavno štovatelj lika i djela Halila Džubrana, mnogo puta kada sam čitao njegove pjesme, pomislio sam: 'Pa Bože, kao da je on to pisao o nama i o našim prostorima!' On je sigurno jedan od najvećih ekumenista koji su ikada postojali. Mislim kako prije i poslije njega nitko sličan njemu nije ni postojao u tom smislu, jer je on veliki kršćanski i islamski teološki mislilac. Njegova nit vodilja je da je Bog stvorio svakog čovjeka i da smo svi pred Bogom jednaki. Uz sve to, nikad se nije odricao svog maronitskog kršćanstva i podrijetla“, navodi Pehar.

Iako je dramatizacija Džubranove poezije u prozi bio iznimno težak zadatak, Robert Pehar uvjeren je kako je predstava lijepo postavljena jer je riječ o scenskoj sintezi sa suvremenim, vizualnim rješenjima.

„Išli smo nekim kompliciranim putevima kako bismo došli do jednostavnih rješenja. Dramaturški je to komplicirano djelo jer se radi o monolozima, što je jedna od najzahtjevnijih teatarskih formi, ali doveli smo ga do uistinu lijepe priče. Sad već mogu slobodno reći da nitko tko bude gledao ovu predstavu neće imati slobodnog trenutka za oči“, poručio je redatelj.

Autorski tim napravio je, prema riječima Pehara, lavovski posao. Osim djela „Isus, Sin Čovječji“, u igri su i druge Džubranove pjesme i sadržaji koji šalju svježe, jake, životne i optimistične poruke, zbog kojih ljudi vole i prihvaćaju Isusa kao svog Boga.

„U cijeloj smo toj situaciji vanjskim sredstvima i sjajnim glumačkim narativom dobili jednu zanimljivu predstavu sa scenskom i kostimografskom raskoši. I kostimima i glazbom i scenom približena je atmosfera Judeje, tako da u jednom trenutku imamo osjećaj da smo zaista negdje u Judeji. Svim tim vizualnim i komunikacijskim sredstvima daje se određena poveznica s onim što se događa ovdje kod nas i u političkom i u društvenom smislu“, opisuje.

Sloboda djelovanja

Iako sebe ne smatra redateljem, budući da mu je u ovoj predstavi dodijeljena ta uloga, Pehar kaže kako je odlučio postupati glumački kolegijalno i dati kolegama slobodu djelovanja.

„Ovdje je jedna kolektivna igra u punom zamahu. Od samog početka do sada nisam imao nijedan problem u smislu da se nismo razumjeli ili da je došlo do nekakvih različitih mišljenja. Svi su dali svoj maksimum, kako glumci, tako i ostali suradnici koji su sudjelovali u ovom procesu. Imao sam punu podršku i razumijevanje i prezadovoljan sam. Mislim kako će predstava pokazati s koliko je ljubavlju rađena“, kazao je redatelj.

Podsjetimo, premijera najnovije predstave „Isus, Sin Čovječji“ Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru, zakazana je 11. svibnja, s početkom u 19 sati.

U predstavi igraju: Miro Barnjak, Jelena Kordić Kuret, Anja Kraljević, Ivo Krešić, Ana Ljubić, Nikolina Marić, Dražen Pavlović, Robert Pehar, Velimir Pšeničnik Njirić, Ivan Skoko, Iva Šimić, Filip Lukenda, Ivan Prskalo, Zorislav Galić i Branko Kuzmanović.

Pomoćnica redatelja i osoba zadužena za koreografiju je Jelena Kordić Kuret, a tekst je prilagodio i dramaturški obradio Dragan Komadina. Autor glazbe je Gabrijel Prusina, kostimografkinja Mirjana Zagorec, a scenografiju potpisuje Vesna Režić.

Halil Džubran, libanonsko-američki pjesnik, slikar i filozof, bio je pripadnik Maronitske crkve koja je dio tzv. Istočne Katoličke crkve, a pisao je na arapskom i engleskom jeziku. Najviše ga je zanimala kršćanska i islamska filozofija i teologija, koje su ga oblikovale i imale snažan utjecaj na njegovo stvaralaštvo.