Autor je kultnog djela "2001: Odiseja u svemiru" i još stotinjak knjiga

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Arthur Charles Clarke, istaknuti pisac znanstvene fantastike, rođen je na današnji dan prije 105 godina, 16. prosinca 1917. u engleskom gradu Minehead, Somerset.

Jedan od velike trojice pisaca znanstvene fantastike (druga dvojica su Isaac Asimov i Robert A. Heinlein).

Odrastao je na farmi gdje je uživao promatrati zvijezde i čitajući znanstvene časopise. Nakon završene srednje škole pridružio se odboru za procjenu mirovina.

Arthur Clarke je bio najstariji od četvero djece u farmerskoj obitelji. U ranim godinama su ga počele zanimati znanost i astronomija, dok je gledao zvijezde kroz kućni teleskop domaće izrade i punio glavu naučno-fantastičnim pričama iz časopisa kao što je "Astounding Stories".

Nakon što mu je iznenada preminuo otac, novonastale financijske poteškoće su spriječile Arthura da se upiše na fakultet, uprkos njegovom bistrom i radoznalom umu.

Nakon što je završio srednju školu, Clarke je 1936. godine napustio dom u potrazi za poslom. Kada je stigao u London, prihvatio je posao u vladioj birokraciji. Međutim, nije ga napustila njegova fasciniranost zvijezdama, pa je ubrzo postao član Britanskog međuplanetarnog društva, koje je zagovaralo svemirska putovanja mnogo prije nego što se smatralo mogućim.

Clarke je pisao članke za novine tog društva i počeo svoje prve pohode na polju znanstvene fantastike.

Tijekom Drugog svjetskog rata, služio je u Kraljevskoj zračnoj floti kao stručnjak za radar. Najvećim dijelom svoje ratne službe radio je na radaru gdje je svojim znanjem značajno doprinosio uspjehu britanske zračne flote.

Nakon rata diplomirao je matematiku i fiziku na Kraljevskom koledžu u Londonu.

Napisao je približno 100 knjiga. Mnoge njegove znanstvene ideje su povezivane s kasnijim tehnološkim dostignućima. Njegova mašta i shvaćanja su utjecali na modernu znanost preko njegovih radova kao što je "2001: Odiseja u svemiru".

Kao genijalna filmska verzija knjige, Odiseja je postala klasik svog žanra, s uvodnom scenom kosti koja leti kroz zrak i pretvara se u orbitalnu stanicu, uz glazbenu podlogu Straussovog "Tako je govorio Zaratustra".

Valja podsjetiti kako je Clarke, zajedno s redateljem Stanleyjem Kubrickom, prvo napisao inovativni scenarij filma "2001: odiseja u svemiru" (2001: A Space Odyssey, 1968), da bi ga poslije preoblikovao u roman.

Peter Hyams je 1984. snimio nastavak filma prema sljedećem romanu u nizu, 2010: Druga Odiseja.

Clarke je autor niza znanstvenofantastičnih pripovijetki i romana koje karakterizira tehnološki realizam, npr. Zemaljska svjetlost (Earthlight, 1955), Pad mjesečeve prašine (A Fall of Moondust, 1961), Carstvo Zemlja (Imperial Earth, 1975), Rajska vrela (The Fountains of Paradise, 1979).

Od njegovih djela svakako treba izdvojiti: "Prelude to Space", "The City and the Stars", "The Deep Range", "Dolphin Island", "The Songs of Distant Earth", "The Hammer of God", "3001: The Final Odyssey", "Time′s Eye", "Sunstorm" i mnoga druga djela.

U mnogim esejima, kao "Izvanzemaljske veze" (Extra-Terrestrial Relays, 1945), predvidio je razvoj satelitskih komunikacijskih sustava i tehnologiju istraživanja svemira.

Preminuo je 19. ožujka 2008. godine u bolnici u Colombo, Šri Lanka, u 91 godini života. Poželio je da mu na grobu stoji epitaf: "Ovdje leži čovjek koji nikada nije odrastao, ali nije ni prestajao odrastati".