Književnica koja je zauvijek promijenila naše viđenje ljubavi

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Znamenita engleska književnica Jane Austen umrla je na današnji dan prije 205 godina, 18. srpnja 1817. u Winchesteru.

Rođena je kao sedmo dijete protestantskog župnika 16. prosinca 1775. godine u Steventonu, u kojemu je provela veći dio života.

Osnovno obrazovanje Jane je dobila 1783. godine - prvo u Oxfordu pa u Southamptonu. Od 1785. do 1786. polazila je Školu za djevojke u Readingu.
Stekla je šire obrazovanje od tada uobičajenoga za djevojke te se već rano posvetila pisanju, a prva priča objavljena joj je već 1789. Nikad se nije udavala.

Godine 1802. Jane je dobila bračnu ponudu od šest godina mlađeg, bogatog, ali "krupnog i nezgrapnog" čovjeka pod imenom Harris Bigg-Wither. Takav brak oslobodio bi je financijske ovisnosti i oslanjanja na vlastitu obitelj.

Pod utjecajem takvih okolnosti Jane isprva pristaje, no već idući dan se predomišlja i odbija brak iz računa. Bilo je sasvim izvjesno da ga nije voljela.

Jane nastavlja miran život sa svojom obitelji. Godine 1816. počinju njeni zdravstveni problemi. Danas se pretpostavlja da je bolovala od Addisonove bolesti, čiji uzrok tada nije bio poznat. U bolesti su se stalno izmjenjivala dobra i loša razdoblja, no 1817. godine stanje joj se ozbiljno pogoršalo i tada je otputovala u Winchester, gdje je i umrla.

Jane Austen je svoja književna djela izdavala anonimno zbog čega je, iako vrlo čitana, sama autorica bila isključena iz važnih literarnih krugova. Sva njezina djela ljubavni su romani, pisani pod utjecajem romantizma u engleskoj književnosti, no Jane nije bila tipični književni romantičar.

Snažne emocije u njezinim romanima uglavnom donose opasnost, a mlada djevojka koja vježba suzdržanost prije će naći sreću od one koja bježi s izabranikom svoga srca.

Austenina djela sličnija su onima književnika i filozofa poput Davida Humea i Johna Lockea nego djelima njenih suvremenika kao što su Lord Byron i William Wordsworth. Među Janeinim najjačim stvaralačkim inspiracijama smatraju se Samuel Johnson, William Cowper, Samuel Richardson, George Crabbe i Fanny Burney.

Napisala je šest romana: Razum i osjećaji (Sense and Sensibility, 1811), Ponos i predrasuda (Pride and Prejudice, 1813), Mansfield Park (1814), Emma (1815), Opatija Northanger (Northanger Abbey, 1817) i Uvjeravanje (Persuasion, 1817).

Njezini likovi pripadaju uskomu krugu ladanjske gospode (rentijera, plemića koji žive od prihoda s imanja) ili njihovih potomaka i ogranaka obitelji, kadšto i vrlo osiromašenih. Ustajali život u takvu okružju prikazala je s mnogo duha i sugestivne snage.

U srži je zapleta želja mladih djevojaka za udajom, a oko toga se razvija vrlo pomno vođena radnja. Iznenađenja i obrati imaju moralno i psihološko značenje, dok je vanjska dramatičnost gotovo prigušena.

Jane Austen i u najnovije doba ima vjerno čitateljstvo zbog svoje izvanredne psihološke pronicavosti, profinjena humora, poluprikrivene ironije, mudrosti općenitih zapažanja, te klasično odmjerena i precizna načina izražavanja.

Interes prema njezinim djelima ponovno je oživljen krajem 19. stoljeća. Engleski studenti 20. stoljeća uvrstili su je među najbolje engleske književnike svih vremena, uspoređujući je i s Williamom Shakespeareom. Lionel Trilling i Edward Said bili su važni Janeini kritičari.

U popularnoj su kulturi Janeini romani doživjeli brojne adaptacije u obliku filmova i televizijskih serija. Roman Ponos i predrasude, doživjevši dosad šest filmskih inačica, najadaptiranije je Austenino djelo.

Roman Razum i osjećaji adaptiran je u četiri filma, uključujući i verziju Anga Leeja iz 1995. s Kate Winslet i Emmom Thompson (dobio Oscara za najbolji adaptirani scenarij).

Pod tuđim utjecajem je dvaput adaptiran za televiziju, a nedavno je snimljen i film pod istim imenom. Emma, Mansfield Park i Opatija Northanger također su doživjeli filmske adaptacije.