Luko Paljetak i Goran Čolakhodžić dobitnici najvećeg priznanja za književnoprevodilački rad

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Odbor za dodjelu Nagrade „Iso Velikanović“ na čelu s predsjednikom Dinkom Telećanom i članovima: Xenijom Detoni, Vandom Mikšić, Snježanom Husić, Mladenom Martićem, Andyjem Jelčićem i Igorom Buljanom odlučio je najvećim priznanjem za književnoprevodilački rad u Republici Hrvatskoj ovjenčati dvojicu prevoditelja: Luku Paljetka nagradom za životno djelo te Gorana Čolakhodžića godišnjom nagradom za 2022. godinu.

Luko Paljetak i Goran Čolakhodžić dobitnici Nagrade 'Iso Velikanović' za 2022. godinu

Akademik Luko Paljetak, književnik i prevoditelj, likovni i književni kritičar, rođen je 1943. godine u Dubrovniku u kojem i danas živi i radi. Studij kroatistike i anglistike završio je na Filozofskom fakultetu u Zadru, a kasnije je doktorirao u Zagrebu. 

Luki Paljetku nagrada  za životno djelo 

Za ovogodišnjeg dobitnika Nagrade „Iso Velikanović“ za životno djelo malo je reći da je svestran, a među nagradama i priznanjima lakše je nabrojati one koje nije dobio.

Djelovao je kao redatelj, dramaturg, umjetnički ravnatelj Zadarskog kazališta lutaka, urednik Zadarske revije i časopisa Dubrovnik, no njegov je životni poziv ipak oduvijek bila poezija, književnost i prevođenje.

Ovom prilikom nije moguće nabrajati njegova brojna djela, ali važno je istaknuti da je njegov mladenački duh ovjekovječen u književnom stvaralaštvu za djecu, kroz poeziju, dramske tekstove i igrokaze. Mnoge su njegove pjesme i uglazbljene te su postale nezaobilazni dio dubrovačke pop-kulture.

Prevodio je s engleskog, talijanskog, francuskog, ruskog i slovenskog jezika. Među njegovim brojnim prijevodima posebno se ističu sljedeća djela koje je preveo, odnosno prepjevao na lijepi hrvatski jezik: G. G. Byron: Childe Harold, cjelokupni opus poezije Franca Prešerna, G. Chaucer: Canterburyjske priče, M. Lowry: Pod vulkanom, J. Joyce: Uliks, O. Wilde: Sretni kraljević i druge bajke, C. Collodi: Pinokio, A. de Saint-Exupéry: Mali princ, H. Kleist: Amfitrion, E. Browning: Portugalski soneti, Slovenska ljubavna poezija (antologija – zajedno sa Anamarijom Paljetak), J. Benavente: Ingropani interesi, D. Walcott: Poezija, W. Blake: Pjesme, viđenja, proročanstva, W. Shakespeare: Soneti, Izgubljeni ljubavni trud, Periklo, J. Vandot: Kekec iznad samotnog ponora, Portugalski soneti, D. Walcott: Sabrane pjesme, R. Dahl: Charley i tvornica čokolade, L. da Vinci: Basne i legende, G. Scotti: Bio jednom jedan kralj, J. Anouilh: Medeja i E. Pound: Pjesme.

Nepresušan književno-prevodilački opus Luka Paljetka jedan je od najsnažnijih pečata hrvatske kulture ovog i prethodnog stoljeća te je čast svjedočiti vremenu koje dijelimo s kulturnim velikanima poput njega.

Goran Čolakhodžić nagrađen za prijevod romana "Solenoid" Mircee Cărtărescua

Goran Čolakhodžić nagrađen je za prijevod romana Solenoid Mircee Cărtărescua s rumunjskoga u izdanju zagrebačke Frakture. Riječ je o jednome od najpoznatijih suvremenih rumunjskih autora čiji su romani prevedeni na više od dvadeset jezika.

U ovom romanu od ukupno 860 stranica prvih 250 predstavlja svojevrsnu skelu nužnu za postavljanje pozornice, dok sama radnja počinje tek nakon toga.

Kako u obrazloženju prijave navodi Ivana Olujić, „Mircea Cărtărescu pred prevoditelje postavlja velike izazove: leksičke (ima iznimno bogat, nijansiran rječnik), sintaktičke, kulturološke (niz činjenica o ljudima i mjestima za koje se čitatelj/prevoditelj mora zapitati jesu li autentične, anegdotalne ili fikcionalne), stilske… ali najveći izazov predstavlja sam sadržaj autorovih tekstova koji je vječno zaokupljen temom igre i sna u kojima se stvarnost opire zakonima fizike i pretače u najneočekivanije oblike.

Međutim, unatoč svim izazovima, Goran Čolakhodžić s lakoćom ulazi u Cărtărescuovu glavu i zajedno s njim gradi nove svjetove na hrvatskom jeziku. Prevoditelj je u ovom prijevodu pokazao talent, vještinu i upornost, ali i prilagodljivost te dubinsko razumijevanje teksta čime se svrstao uz bok vrhunskim europskim prevoditeljima s rumunjskoga jezika, navodi se na službenim stranicima Ministarstva kulture i medija Vlade Republike Hrvatske.